Predmet je rada analiza uz usporedbu mjesta i načina uporabe te značenjskih učinaka metafore u zbirci pripovijedaka Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže i u suvremenoj hrvatskoj poeziji koja je jednim dijelom tematski vezana uz ratni kontekst. Namjera je rada bila istražiti kako se ratna zbilja u različitim povijesnim odsječcima – na početku i na kraju 20. stoljeća, upisuje u književni tekst, s tim što su odabrani predlošci različitih rodnih predznaka pa će se obratiti pozornost i na taj aspekt razlike. Iako se figurativnost u različitim svojim izvedbama koristi za stilizaciju ratne tematike i u prozi i u poeziji, metafora je odabrana kao temeljni indikator potencijalnih stilskih razlika. Polazište je rada Krležina prozna zbirka te se, shodno tomu, donose njezina teorijska određenja – poetička i stilistička. U analizu su uključene novele: Bitka kod Bistrice Lesne, Kraljevska mađarska domobranska novela, Tri domobrana, Baraka Pet Be, Domobran Jambrek, Smrt Franje Kadavera te Hrvatska rapsodija te, usporedno, pjesničke zbirke 24 dana rata Bogdana Mesingera, Bez pucnja Tee Gikić, Usputna raspela Lane Derkač, Čuvar praga Kornelije Pandžić i Prvi korak u tamu Ivane Bodrožić. Rad je komponiran tako da se najprije donose informacije o poetikama koje su mu predlošcima, uz poseban naglasak na društveno-povijesne upise, potom slijedi stilistički dio o figuri metafore kao uvod u analitičko-interpretacijsko poglavlje rada u kojemu se usporedno istražuju oblici i semantički učinci metafore u proznim tekstovima Miroslava Krleže i pjesničkim tekstovima Bogdana Mesingera, Tee Gikić, Lane Derkač, Kornelije Pandžić i Ivane Bodrožić. Zaključno se piše o sličnostima i razlikama u književnoj interpretaciji ratnih zbivanja na početku i na kraju 20. stoljeća te o rodno uvjetovanim razlikama u tom kontekstu.