Ishodi su učenja neposredni rezultati obrazovanja, osposobljenosti za pojedine vrste ponašanja (kognitivna, psihomotorička i afektivna ponašanja) te su uz ciljeve, sadržaj i metode poučavanja, sastavni i neodvojivi dio kontinuiranog procesa razvoja sylabusa. Najpoznatija je taksonomija ona Bloomova, prema kojoj se razine postignuća dijele u tri područja: kognitivno, afektivno i psihomotoričko. Svako je područje sistematizirano hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti. Svaka razina nosi ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovi kojih učenici mogu pokazati usvojena znanja, vještine i stavove. U radu se propituje svrha ishoda učenja te kako ishodi učenja trebaju biti napisani tako da je svima jasno kako ih se vrednuje, odnosno ishodi se učenja određene nastavne jedinice moraju konkretizirati kako bi učenici točno znali što se od njih očekuje na kraju procesa poučavanja. Ishodi se učenja uzimaju kao temelj planiranja nastave Hrvatskoga jezika. To je zapravo trodijelni proces koji započinje definiranjem samih ishoda, nastavlja se planiranjem metodičkih aspekata izvedbe nastave i na posljetku određivanjem postupaka kojima će se provjeriti ostvarenost planiranih ishoda učenja. Također, u radu se, na temelju Kurikuluma nastavnog predmeta hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije, propituje zastupljenost područja i razina ishoda učenja s pripadajućim glagolima, od 5. do 8. razreda osnovne škole, te od 1. do 4. razreda gimnazije, u predmetnom području hrvatski jezik i komunikacija.