U završnom radu problematiziraju se brojna pitanja filozofske, etičke, političke i društvene naravi vezano uz budućnost robotizacije. Kontekstualizira se razvoj društvene robotike kroz prizmu Četvrte i Pete industrijske revolucije te se daje pregled izazova s kojima se disciplina društvene robotike trenutno suočava. Razmatraju se prednosti i nedostatci društvenih robota, s obzirom na sve zadaće koje disciplina društvene robotike treba ispuniti u praksi, a u odnosu na različite vrste i primjene društvenih robota. Suvremena robotika rezultat je dosadašnjeg znanstveno-tehnološkog razvoja, a društveni roboti postaju dio čovjekove svakodnevice, kako u kući tako i na radnom mjestu. Roboti mogu biti društvo, emocionalna podrška, pomoćnici u medicini i zdravstvu, mogu raditi u industriji i gospodarstvu potpomažući ekonomiju i razvitak države na različite načine. Uvelike se razmišlja i o konkretnoj namjeni robota i njihovu utjecaju na društvo, odnosno o potencijalnim pozitivnim promjenama u odnosu na prijetnje i negativne trendove robotike. Društvo trenutno prolazi kroz svojevrsnu razvojnu i testnu fazu discipline robotike, gdje se mjeri kolika je konkretna iskoristivost robotike, kako bi se na najsigurniji i najučinkovitiji način implementirala u svakodnevicu ljudi. Ubrzani tehnološki razvoj i promjene mijenjaju društvo i život čovjeka, a kako sofisticirana tehnologija postaje sve pristupačnija, tako i roboti postaju dostupniji široj grupi korisnika. Upravo zbog toga je važno sagledati sve čimbenike koji okružuju pojam društvenih robota te prednosti i izazove koje robotika kao disciplina donosi društvu.