Abstract | Razdoblje starosti nerijetko je povezano s negativnim asocijacijama i stavovima zbog čega se osobe treće životne dobi često povezuju s raznim negativnim stereotipima i predrasudama. Kako se navedeno razdoblje produljilo te u današnjem društvu sve više ljudi doživljava duboku starost, krajnje je vrijeme da se poradi na boljem položaju osoba treće životne dobi. Iako su prisutni pozitivni pomaci poput većeg istraživanja i proučavanja razdoblja starosti te otvaranja fakulteta i kolegija vezanih uz treću životnu dob, potrebno je više. Od velike je važnosti istraživati samo razdoblje starosti, što se u njemu događa, kakve promjene osobe u tom razdoblju doživljavaju, kakvu ulogu one imaju u našem društvu te kako mogu doprinijeti razvoju istoga. Ovaj rad bavi se problematikom položaja osoba treće životne dobi u društvu te stavova o osobama treće životne dobi. Istaknute su najčešće predrasude, stereotipi i mitovi o osobama treće životne dobi. Točnije, cilj ovoga rada bio je proučiti stavove mladih, studenata informatologije i pedagogije, o starijim osobama, uvidjeti postoje li predrasude prema starijim osobama među njima te utječe li vrsta fakulteta na stavove prema starijima. Podaci o navedenome prikupljeni su anketnim upitnikom. Rezultati su pokazali vrlo zrelo i pozitivno razmišljanje ispitanika o osobama treće životne dobi poput mišljenja da starije osobe mogu biti produktivne, brinuti o sebi, raditi, sudjelovati te pridonositi društvu. Osim toga, utvrđeno je da ispitanici cijene znanje, iskustvo i mudrost koju osobe treće životne dobi posjeduju. Također, studenti su ponudili niz svojih iskustava te vrlo korisna rješenja koja mogu biti poticaj svima da se osobe treće životne dobi počne doživljavati pozitivnije, odnosno kao osobe koje imaju jednake mogućnosti, interese i zanimanja kao i svi te kao osobe koje mogu doprinijeti našem društvu svojim znanjem i iskustvom. |