Društvene mreže jedno su od najvećih tehnoloških i informacijskih postignuća modernog svijeta. Olakšavajući ljudima svakodnevnu komunikaciju, ubrzavajući informiranje i kreirajući zabavne sadržaje, vrlo brzo su zaokupile pažnju javnosti. Svakim danom sve je više društvenih mreža koje svojim korisnicima nude različite mogućnosti, a neke od najpopularnijih društvenih mreža su Facebook, Instagram i Tik tok. Sve više ljudi aktivno koristi društvene mreže, a djeci i mladima one su posebno zanimljive. Društvene mreže pred djevojke postavljaju izazov da pronađu i izgrade svoj identitet, te da ga na društvenim mrežama predstave drugima. Nerealni standardi ljepote prikazani na društvenim mrežama mogu dovesti do stvaranja negativne slike o sebi kod djevojaka jer se one uspoređuju sa djevojkama i ženama koje vide na društvenim mrežama. Pošto je fotografija u fokusu većine društvenih mreža, pažnja djevojaka fokusirana je na fizički izgled. Novi pokreti na društvenim mrežama fitspiration i body positivity, također se bave fizičkim izgledom djevojaka, te mogu utjecati na objektivizaciju tijela kod djevojaka. Nerijetko se čuje za slučajeve da se mlade djevojke sukobljavaju putem društvenih mreža, a na njima se razvio i novi oblik nasilja, cyberbullying. S obzirom da se i prije pojave društvenih mreža nastojalo djevojkama nametnuti određeni izgled tijela kao društveno poželjan, te se pokušava utjecati na njihove stavove i razmišljanja, cilj istraživanja ovog diplomskog rada je utvrditi utjecaj društvenih mreža na sliku o sebi kod djevojaka. Istraživanje se provelo u Srednjoj strukovnoj školi u Vinkovcima na prigodnom uzorku od 30 ispitanica u dobi od 16 i 17 godina, a kao instrument su se koristili anketni upitnici. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji povezanost između količine vremena provedenog na društvenim mrežama i razine zadovoljstva vlastitim tijelom među ispitanicama koje na društvenim mrežama provode 1-3 sata i onih koje na društvenim mrežama provode više od 5 sati. Nije pronađena povezanost između razine zadovoljstva vlastitim tijelom i ispitanica koje na društvenim mrežama provode 3-5 sati i više od 5 sati. Također nije potvrđena povezanost između učestalosti potražnje neprimjerenih slika od ispitanica i dostupnosti podataka na njihovim društvenim mrežama. S obzirom na dobivene rezultate može se zaključiti kako bi jedan od ciljeva odgojno-obrazovnih ustanova svakako trebao biti i priprema djevojaka za funkcioniranje i nošenje s izazovima virtualnog svijeta.