Dosada je neugodno afektivno stanje koje obilježavaju poteškoće u održavanju pažnje te neoptimalna razina pobuđenosti. To je česta pojava koju određuje niz situacijskih faktora i unutarnjih psiholoških karakteristika. Obilježja situacije ne izazivaju kod svih ljudi u jednakoj mjeri dosadu, već postoje individualne razlike u učestalosti i intenzitetu doživljavanja dosade, čimbenicima koji izazivaju dosadu i načinu reagiranja. Osobe koje često i intenzivno doživljavaju dosadu imaju crtu ličnosti koja se naziva sklonost dosadi te znaju biti nestrpljive i impulzivne te ih je lako omesti. Dosada se nerijetko javlja u akademskom okružju. Osobe koje imaju visoku potrebu za postignućem i napretkom manje doživljavaju dosadu u školi, dok osobe koje često doživljavaju dosadu mogu manje učiti, zanemarivati obaveze i ispisati se s fakulteta. Uz to, vrlo inteligentnim osobama dosadni su jednostavni i neizazovni zadatci, ali i zadatci koji su presloženi s obzirom na njihove vještine. Dosada u akademskom okružju sprječava se uvođenjem raznovrsnih materijala i aktivnosti, nastavnih sadržaja i načina izvođenja nastave. Dosada nije ugodan doživljaj, može imati ozbiljne štetne posljedice te je njezina funkciju ukazati da način na koji se nešto obavlja nije učinkovit i smislen te otežava održavanje pažnje.