Vrijeme nakon Drugog svjetskog rata za cijelu Europu je bilo jedno vrlo turbulentno razdoblje. Cijeli kontinent je bio u ruševinama, brojni su nestali, vršila su se smaknuća bez poštenog sudskog postupka. Ta smaknuća su se prvenstveno odnosila na političke protivnike novih režima koju se uspostavili, posebice na prostoru istočne Europe. Osim toga, već je na samom kraju rata bilo vrlo jasno da će svijet biti podijeljen, na dva pola velikih sila Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Oni politički subjekti koji su imali mogućnosti, a u ponekim situacijama i sreće, napustili su svoja ognjišta i nastavili svoju političku aktivnost u emigraciji. Takva je sudbina zadesila i članove i vodstvo Hrvatske seljačke stranke (nadalje: HSS), političke stranke koja je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća predstavljala hrvatski narod u raljama hegemonije koja je dolazila iz Beograda. Stranka je nastavila sa svojim aktivnostima i nakon smrti Stjepana Radića 1928. godine, a posebno je aktivna bila u emigraciji. Politika Hrvatske seljačke stranke i njezini odnosi s drugim političkim opcijama, kako hrvatskim tako i opcijama drugih naroda socijalističke Jugoslavije, tema je ovog diplomskog rada. Rad stranke će biti prikazan kroz dva razdoblja, a svako je obilježeno radom dvojice najistaknutijih članova stranke u poslijeratnom periodu, a to su Vladko Maček i Juraj Krnjević. Rad će se fokusirati na njihova stajališta po pitanju stanja u socijalističkoj Jugoslaviji, pitanju pripadnosti Hrvatske unutar Jugoslavije, ostalim emigrantskim organizacijama i tome slično. Uz sam rad dvojice najvažnijih političara HSS-a u emigraciji, bit će govora i o stranačkim glasilima koja su izvještavala o svim događajima unutar stranke, ali su bila korištena i kao propagandno sredstvo i kao izvor informacija za Upravu državne sigurnosti (nadalje: UDBA). Rad će prikazati i rad stranke u zadnjim godinama Jugoslavije, sve do nastanka neovisne Republike Hrvatske te kakvo je stanje bilo u emigraciji za vrijeme prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Također će se dati i osvrt na rad nekoliko iseljeničkih organizacija koje je vodio HSS, kao što su na primjer one u SAD-u, Kanadi te u Europi.