Rad donosi pregled razvoja informacijskih znanosti od početaka do danas. U uvodnom se dijelu pojašnjava značenje pojma „informacija“ koje se razlikuje u različitim situacijama. Stoga se na primjeru Shannonovog komunikacijskog modela pojašnjava problem prijenosa sa samog izvora informacija do odredišta i to putem kanala. Potom slijedi iscrpno pojašnjenje koncepta DIKW hijerarhije koje je potrebno kako bi se detaljno mogla razjasniti važnost informacije i informacijskih znanosti jer razumijevanje i primjena DIKW hijerarhije pomažu u poboljšanju sposobnosti upravljanja informacija. Nakon toga pojašnjeni su informacijska znanost, informacijska tehnologija i dokumentacija. Izlaže se i povijest pretraživanja informacija te kriteriji sustava za pretraživanje informacija. Samim razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije nastaje i koncept informacijske pismenosti te je u radu izložen nastanak i važnost istoga. Rad daje i pregled prošlosti, sadašnjost i budućnosti informacijskih znanosti. Pojašnjeno je kako je pojam nastao nakon Drugoga svjetskoga rata te da je tek nakon Međunarodne konferencije o znanstvenim informacijama, održane od 16. do 21. studenog 1958., zapravo uveden pojam “informacijskih znanosti”. Kako se fenomen eksplozije informacija nastavlja sve do danas, u radu je pojašnjeno kako upravo eksplozija informacija predstavlja veliki izazov jer smo primorani obrađivati i ogromne količine podataka kako bismo pronašli pouzdane informacije. Izloženo je i kako se danas pretraživanje informacija svodi na princip “transformacije upita” jer sadrži odgovor u obliku dohvaćenog skupa dokumenata. Rad govori i o budućnosti informacijske infrastrukture od koje se očekuje da objedini sve nezavisne sustave, tehnologije i aplikacije potrebne da bi ljudi mogli komunicirati, doći do informacija, ali i zabavljati se. Sam rad završava objašnjavanjem važnosti umjetne inteligencije.