Title A corpus-based comparative analysis of metadiscourse in non-native and native English argumentative essays
Title (english) Korpusno utemeljena komparativna analiza metadiskursa u raspravljačkim esejima neizvornih i izvornih govornika engleskog jezika
Author Sanja Vakanjac Ivezić
Mentor Višnja Pavičić Takač (mentor)
Committee member Draženka Molnar (predsjednik povjerenstva)
Committee member Lidija Cvikić (član povjerenstva)
Committee member Manuela Karlak (član povjerenstva)
Granter Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Humanities and Social Sciences (Department of English Language and Literature) Osijek
Defense date and country 2024-03-29, Croatia
Scientific / art field, discipline and subdiscipline HUMANISTIC SCIENCES Philology General Linguistics
Universal decimal classification (UDC ) 81 - Linguistics and languages
Thesaurus (NSK Kontrolirani rječnik)
Engleski jezik
Diskursna analiza
Abstract The present study is a cross-cultural, corpus-based, genre-based study. The main objective of the study is to examine the use of metadiscourse in student academic writing and examine the possible variations in the use and distribution patterns of both interactive and interactional metadiscourse between the non-native and native speakers of English. To that aim, two comparable corpora of argumentative essays written by non-native and native English speakers are compared. The overall results show that that the non-native speakers tend to use metadiscourse markers more frequently than the native speakers, though not significantly so. A shared characteristic among the non-native and native writers is a relatively low lexical variation in the use of metadiscourse, indicating tendency to reuse specific markers, rather than diversifying their usage. With respect to preferences for interactive versus interactional metadiscourse categories, another notable parallel emerges in the shared emphasis on interactive metadiscourse. The results show that the non-native corpus demonstrates a more frequent use of interactive metadiscourse while the native corpus demonstrates a more frequent use of interactional metadiscourse. Although the difference in the use of both interactive and interactional metadiscourse is not significant between the two groups of speakers, this contrast still highlights differences in the two groups’ rhetorical strategies. Another parallel trend between the two corpora is evident in the order of frequency of interactive and interactional metadiscourse categories, with transition markers being most common among interactive categories and hedges among interactional categories. However, the non-native writers use transition markers and frame markers more frequently than the native writers, while selfmention markers are more common in the native speakers’ writing. With respect to distribution patterns across individual essays, a noticeable distinction emerges in a more balanced use of all interactive markers by the non-native writers and a more balanced use of the interactional category of hedges by the native speakers. Differences in distribution patterns also reveal that while the native writers distribute interactive and interactional metadiscourse markers more or less evenly throughout their essays, the non-native writers exhibit an intriguing preference for using both interactive and interactional markers more frequently in the concluding paragraph. Additionally, the analysis of distribution patterns of interactive metadiscourse categories shows no significant differences between the two groups of speakers apart from the use of transition markers which are significantly more frequently used by the non-native speakers in the body and conclusion paragraphs. Frame markers are another category where the non-native writers exhibit a significantly higher frequency consistently across all three paragraphs. In terms of distribution patterns of interactional metadiscourse categories, the results reveal significant discrepancies. While the non-native speakers employ hedges more frequently in the introduction paragraph, the use of hedges is more balanced throughout all three paragraphs by the native writers. Engagement markers display a considerably higher frequency in the body paragraph in the native speakers’ essays compared to the non-native speakers’ essays. Self-mention markers also show notable differences, with the native writers using them more frequently in the introduction and body paragraphs, while the non-native writers prominently use them in the concluding paragraph. The study also highlights disparities the particular linguistic items employed to realize metadiscourse functions, particularly in the use of frame markers, engagement markers, hedges, and self-mention markers. The non-native speakers rely more heavily on a limited set of frame markers and lack engagement markers. Both groups prefer generalizing statements and maintaining objectivity by using impersonal forms and avoiding self-representation. The pronounced scarcity of self-representation in the non-native writing as compared to the native writing is speculated to be influenced by cultural factors and educational guidelines emphasizing objectivity. In sum, this research provides a comprehensive examination of similarities and differences in the frequency and distribution patterns of metadiscourse markers between the non-native and native speakers and how these variations impact the structural and rhetorical elements of argumentative essays. The study is likely to motivate further research into academic writing conventions in L2 English and their comparison with those in L1 English.
Abstract (english) Glavni cilj ovog međukulturnog, korpusnog i žanrovski utemeljenog istraživanje jest istražiti uporabu metadiskursnih oznaka u studentskom akademskom pisanju te moguće varijacije u uporabi i obrascima distribucije interaktivnih i interakcijskih metadiskursnih oznaka među neizvornim i izvornim govornicima engleskog jezika. U tu svrhu uspoređuju se korpusi raspravljačkih eseja neizvornih i izvornih govornika engleskoj jezika. Rezultati pokazuju da su neizvorni govornici skloni učestalijem korištenju metadiskursnih oznaka u odnosu na izvorne govornike, iako ne statistički značajno. Zajednička karakteristika neizvornih i izvornih govornika jest relativno niska leksička varijacija u uporabi metadiskursnih oznaka, što ukazuje na tendenciju opetovanog korištenja specifičnih oznaka, umjesto diverzifikacije njihove uporabe. S obzirom da kod obje skupine govornika prednjače interaktivne metadiskursne kategorije, još jedna važna značajka obaju korpusa jest naglasak na uporabi interaktivnih metadiskursnih oznaka. Rezultati također pokazuju da korpus neizvornih govornika odlikuje učestalija uporaba interaktivnih metadiskursnih oznaka, dok je uporaba interakcijskih metadiskursnih oznaka u većoj mjeri prisutna kod izvornih govornika. Iako razlika u korištenju interaktivnih i interakcijskih metadiskursnih oznaka nije značajna među dvjema skupinama govornika, ovo ipak naglašava razlike u retoričkim strategijama kojima se koriste. Paralelni trend dvaju korpusa također je uočljiv u redoslijedu učestalosti interaktivnih i interakcijskih metadiskursnih kategorija, pri čemu su prijelazi najčešći među interaktivnim kategorijama, a ograđivači među interakcijskim kategorijama. Međutim, neizvorni govornici koriste prijelaze i označivače okvira učestalije od izvornih govornika, dok su oznake autoreferiranja u većoj mjeri prisutne u pisanju izvornih govornika. S obzirom na obrasce distribucije kroz pojedinačne eseje, zamjetna razlika pojavljuje se u ravnomjernijem korištenju svih interaktivnih oznaka u esejima neizvornih govornika te u ravnomjernijoj uporabi interakcijske kategorije ograđivači u esejima izvornih govornika. Razlike u obrascima otkrivaju da izvorni govornici rabe interaktivne i interakcijske metadiskursne oznake uglavnom ravnomjerno kroz svoje eseje, dok neizvorni govornici pokazuju znakovitu sklonost učestalije uporabe interaktivnih i interakcijskih oznaka u završnom odlomku. Dodatno, analiza distribucijskih obrazaca interaktivnih metadiskursnih kategorija ne pokazuje značajne razlike među dvjema skupinama govornika osim uporabe prijelaza koji su kod neizvornih govornika znatno češće upotrjebljivani u glavnom dijelu i zaključku eseja. Označivači okvira još su jedna kategorija znatno učestalija u cijeloj strukturi eseja neizvornih govornika. U pogledu distribucijskih obrazaca interakcijskih metadiskursnih kategorija, rezultati pokazuju značajna odstupanja. Uporaba ograđivača ravnomjernije je raspoređena u strukturi eseja izvornih govornika, dok ih neizvorni govornici najčešće koriste u uvodnom dijelu. U usporedbi s esejima neizvornih govornika, označivači odnosa prema čitatelju učestaliji su u glavnom dijelu eseja izvornih govornika. Značajne razlike uočljive su i u uporabi oznaka autoreferiranja. Izvorni govornici češće ih koriste u uvodnom i glavnom dijelu, dok ih neizvorni govornici redovitije koriste u završnom dijelu. Istraživanje također naglašava nejednakosti u uporabi pojedinačnih jezičnih stavki korištenih za realizaciju metadiskursnih funkcija, osobito u uporabi označivača okvira, označivača odnosa prema čitatelju, ograđivača i autoreferiranja. Neizvorni govornici uglavnom se oslanjaju na ograničen skup označivača okvira, dok im u esejima manjka označivača odnosa prema čitatelju. Obje skupine karakterizira uopćavanje izjava i održavanje objektivnosti uporabom neosobnih oblika i izbjegavanjem samoreprezentacije. Pretpostavlja se da je naglašena nedostatnost samoreprezentacije u esejima neizvornih govornika u usporedbi s esejima izvornih govornika, rezultat kulturnih čimbenika i obrazovnih smjernica koje naglašavaju objektivnost u pisanju. Zaključno, ovo istraživanje omogućilo je sveobuhvatno ispitivanje sličnosti i razlika u učestalosti i obrascima distribucije metadiskursnih oznaka u raspravljačkim esejima izvornih i neizvornih govornika te kako te varijacije utječu na strukturalne i retoričke elemente eseja.Pretpostavka je da bi ovo istraživanje moglo potaknuti daljnja istraživanja normi akademskog pisanja u engleskom kao drugom ili stranom jeziku i njihovu usporedbu s onima u engleskom jeziku kao prvom jeziku.
Keywords
academic discourse
argumentative essays
interactive and interactional metadiscourse
non-native and native speakers of English
Keywords (english)
akademski diskurs
raspravljački eseji
interaktivne i interakcijske metadiskursne oznake
neizvorni i izvorni govornici engleskog jezika
Language english
URN:NBN urn:nbn:hr:142:920137
Promotion 2024
Study programme Title: Linguistics Study programme type: university Study level: postgraduate Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija (doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija)
Type of resource Text
File origin Born digital
Access conditions Open access
Terms of use
Created on 2024-07-25 09:49:28