Abstract | Počevši od ranominojskog razdoblja u Grčkoj pronalazimo brojne grobne ostatke poput kružnog groba s kupolastim svodom u Measari te grobova nedaleko od Knososa i Festosa. Ipak, prve monumentalne grobove pronalazimo u mikenskoj civilizaciji koja zapanjuje svojim tolos grobnicama. Ove građevine diče se svojom veličinom i lažnim svodovima, a među najpoznatijim ističu se Atrejeva riznica i Klitemnestrina grobnica. Osim tolos grobnica, u Mikeni pronalazimo i dva grobna kruga, grobni krug a i grobni krug b koji sadrže više ukopa. Kronološki prethode tolos grobnicama, a diče se svojim bogatim prilozima. U Staroj Grčkoj napušta se običaj velebnih grobnica te se na putevima koji vode iz grada stvaraju nekropole u kojima se pokapaju svi grčki građani. Na primjeru atenskoga groblja Keramik možemo vidjeti kako to ipak ne znači da je briga za pokojnike u potpunosti zanemarena. Na njemu pronalazimo brojne nadgrobne ploče izrazite umjetničke vrijednosti. U Perziji grčki graditelji izgrađuju prvi mauzolej satrapu Mauzolu, a upravo taj oblik građevine utječe i na Antički Rim. Nakon prvih ostataka koji su bili skromni, u 4. i 3. stoljeću pr. Kr. počinje gradnja velebnih građevina za istaknute pojedince, a taj se običaj ne prekida sve do pada Rimskog Carstva. Kao najpoznatije grobnice kronološki navodim grobnicu obitelji Scipion, grobnicu pekara Eurisaka, Augustov mauzolej, Piramida Gaja Cestiusa, Hadrijanov mauzolej, grobnice uz Via Latinu, rimske katakombe i Helenin mauzolej. Grobnice su navedene kronološki, a sve ih odlikuju jedinstvene karakteristike i originalnost u projektiranju i izgradnji. Kako se Rimsko carstvo širilo i na prostore današnje Republike Hrvatske, na kraju ističem dva primjera koja pokazuju praćenje trendova i u ovome kraju carstva. U sjevernoj Hrvatskoj pronalazimo više primjera kružnih grobnica s dromosom, što podsjeća na grčke primjere. Na primjeru Murse pronalazimo tipične rimske nekropole na izlazima iz gradova s njihovim kamenim sarkofazima i grobnim natpisima. |