Grci, kao stanovnici zemlje koja se prostirala južnim dijelom Balkanskog poluotoka, u antičko doba ruhom legendi i bogate mitologije, oblikovali su okolinu i društvo u kojem su živjeli. Vrlo važan dio okoline bila su i grčka svetišta ili proročišta. U najpoznatija grčka svetišta ubrajaju se Delfi, Dodona, Epidaur i Olimpija. Svetišta nisu imala samo religioznu ulogu, već i vrlo važnu svjetovnu ulogu. U njima su se organizirala sportska nadmetanja, poput Olimpijskih igara u Olimpiji i Pitijskih igara u Delfima, i književno kazališna nadmetanja. U svetištima su se izglađivali sporovi i napetosti, a nastojao se steći i politički utjecaj. Mnogi gradovi natjecali su se u prinošenju darova, kao izrazu poštovanja određenog božanstva, te su tako stvarali bogate riznice svetišta. Svetišta su pored sakralnih objekata, imala i mnogo objekata u kojima su boravili hodočasnici, sportaši i umjetnici. Takvi objekti su bili najčešće gimnazij, stadion, kazalište, leonidaion (hotel), buleuterion (vijećnica) itd. Najpoznatiji sakralni objekti u grčkim svetištima su tholos (kružni hram) u Delfima i Olimpiji, Asklepijev hram u Epidauru, Apolonov hram u Delfima, Zeusov hram u Dodoni, Herin hram u Olimpiji i Zeusov hram u Olimpiji. U sklopu današnjih grčkih svetišta nalaze se muzeji u čijim dvoranama su izloženi pronađeni originalni i rekontruirani predmeti i umjetnine koje očaravaju posjetitelje.