Dinamika današnjeg društva, nagle i nepredvidive promjene postale su sastavni dio suvremenog života. Temeljem teorijskog okvira Frankfurtske škole, a posebice Situacionističke internacionale, spektakl će biti prikazan kao pojava koja je zahvatila sve pore društvenog i svakog ostalog života. Vodeći se djelom jednog od najistaknutijih članova Situacionističke internacionale, Guya Deborda pod nazivom Društvo spektakla analizirat ću njegove teze direktno povezane s naslovom rada – suvremenom fragmentiranošću klase. Sagledat ću njihov utjecaj na novonastale odnose sistem/čovjek i čovjek/čovjek koji su svedeni pod nazivnikom suvremene fragmentiranosti klase. Klasa nije promatrana kao pojam prošlih vremena, već kao odrednica koja ima mogućnost ponuditi odgovor spektakularizaciji društva te povećati zanimanje prema zanemarenim pitanjima materijalne egzistencije i hijerarhijskog društvenog odnosa temeljenog na eksploataciji. Društvo spektakla najočitije se može prepoznati u konzumerističkom načinu života te kroz medijske prakse, stoga će tim dvama elementima biti pridano posebno značenje. U obzir svakako treba uzeti vremenski kontekst korištenih teorija te današnji trenutak koji je najspektakularniji dio ljudske povijesti.