Seljačka buna 1573. godine predstavlja jedan od najvećih revolucionarnih pokreta hrvatskog puka u cjelokupnoj našoj povijesti. Možda taj pokret zbog svoje kratkotrajnosti u nečijim očima i ne izgleda toliko bitan, ali sama suština i razlog zbog kojeg se buna zbila pobija svako omalovažavanje. Buna štoviše dobiva na vrijednosti zbog toga što je vode obični ljudi koji su živjeli na marginama onodobnog društva, a ne oni koji su od samog društvenog uređenja izvlačili najviše beneficija. U prvom ću dijelu iznijeti političke promjene koje su zadesile tadašnju kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju te do kakvih su promjena dovele ta potresanja. Naravno, pažnju ću posvetiti i jednom od najbitnijih događaja u tadašnjoj europskoj politici. To je naravno provala Osmanskog Carstva u samo srce Europe. U drugom dijelu rada detaljno ću analizirati situaciju u samom središtu buna, tj. na Susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. Ovim radom pokazao sam svu kompleksnost društveno političkih odnosa koji su bili na dijelu prije velike seljačke bune i koji su svojim utjecajem bili i njen uzrokovatelj. Velike promjene koje su zadesile onodobnu Hrvatsku državu sa prelaskom u 16. stoljeće najviše su pogodovale povlaštenim društvenim slojevima koji su se u tom metežu uspjeli najbolje snaći, tj. sami su svojim političkim utjecajem bili tvorci svog poboljšanog položaja.