Devetnaesto stoljeće bilo je formativno doba europske civilizacije u kontekstu važnih revolucionarnih promjena koje su utemeljile modernu Europu u smislu u kojem je danas poznajemo. Revolucionarne promjene koje se ovime podrazumijevaju su ukidanje feudalnog društva u većini europskih zemalja, destabilizacija monarhijskog sustava i njegovo rušenje u konačnici i industrijska revolucija koja je korjenito promijenila europsko društvo, način života i proizvodnje. Promjene svjetonazora, estetskih standarda i tehnologije utjecale su na kulturu stanovanja. Građanska klasa postaje nositelj političkih promjena, a industrijalizacija i ekonomska tranzicija omogućavaju građanima financijsku neovisnost, stoga građanski sloj raste čime raste i potreba za stambenim smještajem i udobnim interijerom. Prvu polovicu XIX. stoljeća obilježili su stilovi poput empirea i directoirea koji su nastali u Francuskoj koja je tijekom cijelog stoljeća služila kao uzor ostalim državama te je namještaj á la francaise tražen među europskom aristokracijom i bogatim građanstvom. Drugu polovicu stoljeća obilježio je historicizam, stil prisutan u svim granama umjetnosti čija je glavna karakteristika referiranje na stilove iz prošlosti. Historicizam ne zaobilazi ni dizajn interijera, stoga se javlja niz neostilova u dizajnu namještaja poput neogotike, neorenesanse, neobaroka i altdeutscha. S obzirom da je Hrvatska bila dio Austro-Ugarske monarhije namještaj je najčešće bio importiran iz Beča ili Budimpešte, međutim razvoj industrije omogućio je domaćim proizvođačima plasman na tržište. Muzej za umjetnost i obrt u svom fundusu čuva najbogatiju zbirku namještaja u Hrvatskoj, a ističe se namještaj Hermana Bolléa i Obrtne škole u Zagrebu te njihova nastojanja za formiranjem hrvatskog narodnog stila, ali i upućenost u europske trendove. Reprezentativan historicističke gradnje u Hrvatskoj je i Guvernerova palača u Rijeci koja je danas zgrada Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog Primorja. Reprezentativan Bijeli salon danas je očuvan kao ambijentalna cjelina te se ističe izvornim namještajem u stilu Luja XV., a projektirao ga je vodeći mađarski arhitekt Alajos Hauszmann. Na temelju sačuvanih sjedećih garnitura moguće je rekonstruirati stilove XIX. stoljeća među kojima dominiraju francuski utjecaji.