Pojava i značaj secesije u modernom svijetu, osobito bečke secesije te dva najznačajnija domaća i strana kipara tog razdoblja, Auguste Rodin i Ivan Meštrović, tema su ovog završnog rada. Istražujući ovaj, ne tako davno umjetnički stil, objasnila sam pojavu moderne umjetnosti kao takve, opisujući stvaralaštvo krucijalnih predstavnika tog perioda. Uz to, ovaj završni rad daje uvid u značajke i podjelu moderne umjetnosti te opisuje vremenski period i promjene koje se događaju unutar umjetničkog pravca s naglaskom na kiparstvo, pošto su glavni ''protagonisti'' ovog završnog rada upravo kipari. Pregled tema je sastavljen kronološki, kao prvi je naveden Auguste Rodin, čisto jer se rodio i stvarao prije pojave secesije i jer je upravo on jedan od glavnih umjetnika kojeg se stilistički može povezati s tim periodom. Uz njegov opus, u ovom završnom radu bavila sam se i s njegovim cjelokupnim značajem za modernu umjetnost te njegovim inovacijama koje će ga obilježiti i dati mu laskavu titulu oca modernog kiparstva. Secesija je također bila jedan od središnjih pojmova ovog završnog rada u kontekstu moderne umjetnosti te sam se najviše bavila tim pravcem. Kako je Secesija prilično opsežan period, uz objašnjenje glavnih karakteristika i povijesnog konteksta, razdvojila sam ju i na umjetničke tehnike koje su tada prevladavale, kao primjerice grafika, slikarstvo te arhitektura. U obrazloženju navedenih pojmova i pojava, odvojila sam i radove koji su proizašli iz bečke secesije te kako su i na koji je način ti radovi utjecali na razvoj umjetnosti, pogotovo na nama bliska područja kao što je grad Zagreb, koji je tada bio veoma umjetnički povezan sa Bečom. Pozivajući se na cjelokupni sadržaj, stvorila sam u pregled života i djela Ivana Meštrovića. Iako se je uglavnom tema zadržavala na njegovom stilu i značaju, najviše sam se bavila njegovim ranim djelima. Uz to je neizbježan i utjecaj Rodina, pod kojim je bio u tom ranijem razdoblju svog stvaralaštva. Njihova veza i međusobna inspiracija bila je dakako ključna u europskom kiparstvu početkom 20. stoljeća, te je u radu opisan njihov odnos, međusobno isprepletanje stilova te na koji način i kako je Meštrović učio od Rodina i što je to točno značilo za moderno kiparstvo naših prostora odnosno bivše Austro-Ugarske i kasnije Jugoslavije. Kroz metode istraživanja objedinila sam sve navedene teme i predstavila ih u sinergiji jednu s drugom kako bi povezala njihov međusobni razvoj. Moderna umjetnost sa svim svojim stilovima, tehnikama i predstavnicima kreira jedan jako bitan period u novijoj povijesti čovječanstva i umjetnosti, mijenja kulturu i svijest našeg okruženja i zaista je ključan faktor za društvo koje poznajemo danas, u estetskom, urbanom i humanističkom smislu.