U završnom radu cilj je istražiti vjerske i društvene prilike u Pazinskoj knežiji u 16. stoljeću te jesu li utjecale jedna na drugu. Tijekom istraživanja korištene su metode deskripcije i komparacije, a za to je pomogla najviše kao sekundarna literatura hrvatska historiografija, ali i primarni izvori na latinskom i talijanskom jeziku. Pazinska knežija utemeljena je u 12. stoljeću, a bila je pod Habsburgovcima od 1374. Obuhvaćala je sjeveroistočni dio Istre, ali se tijekom stoljeća granica mijenjala zbog učestalih sukoba Svetog Rimskog Carstva i Venecije. Za točno utvrditi kakvo je bilo stanje u knežiji najviše nam pomažu izvještaji biskupa koje su počeli slati papi u Rim krajem 16. stoljeća, a to je bila jedna od odluka Tridentskog koncila. U izvještajima su ponajviše opisane vjerske prilike, ali su i društvene zastupljene u manjoj mjeri. Pazinska knežija je bila katolička, ali pojavom reformacije neki svećenici i plemići su prihvatili protestantizam pa su se austrijske vlasti trudile čim prije suzbiti reformaciju. Također, neki svećenici glagoljaši i plemići su sudjelovali u uraškom projektu tiskanja hrvatskih protestantskih knjiga, ali su i pružali smještaj protestantima. Društvene prilike bile su loše zbog stalnih sukoba sa Venecijom, ali i zbog upada Osmanlija i zbog čega su seljaci najviše stradali. A osim ovih sukoba stanovništvo je bilo pogođeno glađu, bolešću te manjkom liječnika i lijekova.