Bostonski masakr 1770. godine stvorio je prve mučenike Američke revolucije, a ime Afroamerikanca Crispusa Attacusa povlačit će se kroz sve propagande vezane za borbenost crnaca i borbu protiv opresije. Njegov lik će postati simbol koji se neće zaboraviti krajem Američkog rata za nezavisnost već će se spominjati do 21. stoljeća u svim pokušajima ostvarivanja slobode Afroamerikanaca. Američki rat za nezavisnost bio je dugotrajan, trajao je čak 8 godina, od 1775. do 1783. godine te je omogućio stjecanje slobode američkih kolonija i stvaranje Sjedinjenih Američkih Država Deklaracijom o neovisnosti 1776. godine. Bez obzira na objavu neovisnosti rat se nastavio. Obje strane su trebale ljudstvo da brane teritorije. Britanci su odmah počeli regrutirati Afroamerikance koji su bili jeftina vojna snaga te su im zauzvrat nudili slobodu što će prvi puta biti objavljeno proglasom generala Dunmora 1775. godine kojim se zove robove da pobjegnu od svojih robovlasnika i pridruže se vojsci, a zauzvrat će biti oslobođeni. Amerikanci su odbijali naoružavanje robovske snage zbog straha od pobuna, ali niti Afroamerikance koji su stekli slobodu nisu htjeli naoružavati. Međutim, vojska Britanije počinjala je masovno regrutirati robove koji su dolazili u nadi da će biti oslobođeni, a patriotima je počelo nedostajati bijelog stanovništva za novačenje. Stoga su patrioti također počeli dopuštati slobodnim crncima pridruživanje, a u nekim kolonijama i robove. Oko 3000 Afroamerikanaca se borilo na strani patriota, dok je na strani lojalista sudjelovalo i više od 15 000 Afroamerikanaca. Mnogi robovi su uspjeli pobjeći u trenutku rata i steći slobodu na taj način. Britanci su masovno uzimali robove iz kolonija koje su ostajale u deficitu radne snage što će utjecati na rad na plantažama. Potpisivanjem mira u Parizu 1783. robovi koji su se borili za Britance trebali su biti vraćeni robovlasnicima, međutim nisu svi generali poslušali ovu naredbu, te su mnogi postali slobodni Afroamerikanci u ostalim britanskim kolonijama. Pojavili su se prvi uspješni Afroamerikanci koji su spominjani u izvorima pa je tako Phillis Wheatley objavila knjigu poezije u Americi, Prince Hall osnovao je ložu slobodnih zidara čiji su članovi bili Afroamerikanaca kako bi se zalagao za njihova prava i slobode, a Benjamin Banneker bio je izumitelj. Oni su se zalagali za ukidanje ropstva te pomogli u odbacivanju uvjerenja kako su Afroamerikanci intelektualno inferiorniji, već da ih je potrebno obrazovati. Ropstvo je i dalje jako prošireno u kolonijama nakon Američkog rata za Nezavisnost. posebno na Jugu, ali rade se prvi koraci u odbacivanju istoga zakonskim putem. Mnogi robovi postali su slobodni putem peticija i na temelju sudjelovanja u ratu, ali mnogi su i ponovno zarobljavani i prodavani, no stvara se organiziranija borba društva protiv ropstva.