Abstract | Francuska se u doba Direktorija suočavala s brojnim problemima koji su doveli zemlju do
političke nestabilnosti. Zemlji je bila potrebna revizija ustava koju Direktorij nije mogao
provesti te se stoga pojavila potreba za promjenom vlasti. U jeku sukoba Direktorija i
neojakobinaca, Napoleon Bonaparte se vratio iz vojnih pohoda u Francusku te iskoristivši
nestabilnost 9. studenog 1799. godine izveo državni udar. Vlast je bila povjerena tročlanom
konzularnom povjerenstvu koje je imalo izvršnu vlast i koje je uskoro donijelo novi Ustav.
Ustavom je Francuska i dalje ostala republika, ali u obliku konzulata. Iako je uspostavljeno
opće pravo glasa, ono nije bilo djelotvorno s obzirom da nisu postojali slobodni izbori te je i
dalje potvrđena prevlast najuglednijih ljudi. Neizravnim izborima su se birali uglednici na
razini općina, departmana i države. Ustavom je zakonodavna vlast bila podijeljena na
Tribunat, Zakonodavno tijelo i Senat, ali se radilo o pseudodemokratskim savjetodavnim
tijelima koja nisu imala vrhovne ovlasti već je sva vlast bila koncentrirana u rukama
Napoleona. Napoleon je 1802. godine dobio status doživotnog konzula, a 1804. godine mu
Senat izglasava titulu francuskog cara. Za vrijeme Napoleonove vlasti su se dogodile
promjene i u religijskoj domeni kada je 1801. godine sklopljen konkordat s papom kojim su
klerici postali samo državni službenici koji su morali prisegnuti lojalnost novoj vladi čime je
Crkva u potpunosti bila podređena državi. Nadalje, za vrijeme Napoleona su provedene
značajne ekonomske reforme. Reformiran je porezni sustav, utemeljene su prve kreditne
institucije, donesen je Trgovački zakonik, osnovano je Ministarstvo proizvodnje i trgovine
kao i gospodarske komore, ukinute su unutarnje carine, a zakoni su bili ujednačeni. Također,
provedene su i zakonodavne reforme, a najznačajnija je bila donošenje Građanskog zakonika
kojim se garantirala osobna sloboda, pravna jednakost i privatno vlasništvo. Državnu
administraciju su činili prefekti na čelu departmana i podprefekti na čelu okruga. Reformirano
je i školstvo otvaranjem srednjih škola s državom potporom, tzv. liceja čija je zadaća bila
obrazovati mladiće za buduće poslove u administraciji i vojsci. Godine 1808. godine
Napoleon je stvorio novo carsko plemstvo čime je stvorio hijerarhiju lojalnih državnih
službenika. Negativan aspekt Napoleonove vladavine je zasigurno bilo provođenje cenzure i
represije kojom se nastojala postići sigurnost države korištenjem policije i pravosudnih
represivnih struktura. |