Knjižnice se osnivaju i postoje zbog korisnika i za korisnike. Školska knjižnica jedan je od stupova odgojno-obrazovnog sustava, ali i knjižničnog sustava jer oblikuje, odgaja i obrazuje korisnika. Za procjenu učinkovitosti i uspješnosti vođenja školske knjižnice potrebno je uzeti u obzir više elemenata financiranje i proračun, smještaj, izvore, organizaciju, osoblje, korištenje i promidžbu. Novi zahtjevi pred kojima se nalaze školske knjižnice u današnje doba nameću i podrazumijevaju činjenicu da je najvažniji element onaj ljudski, tj. osoba koja svojim stručnim znanjima i osobnim kvalitetama može zadovoljiti, ispuniti i odraditi cijeli niz knjižničarskih poslova. Školski knjižničari moraju biti višestruko kompetentni i spremni na učestale promjene u svijetu informacija, ali i na prilagodbu različitim uvjetima rada. Hrvatske knjižnice mahom odstupaju od Standarda za školske knjižnice i IFLA-inih i UNESCO-ovih smjernica za školske knjižnice, a raširenost i dostupnost interneta element je koji knjižničari mogu dobro iskoristiti, pogotovo ako financijska sredstva nisu dostatna za unaprjeđenje fizičkih obilježja knjižnice. Mrežna stranica koja osim općih informacija nudi i različite mogućnosti weba 2.0. zasigurno bi potaknula učenike na korištenje šireg spektra knjižničnih usluga, kako onih virtualnih tako i onih u fizičkom okruženju. Pregledom mrežnih stranica riječkih osnovnih škola, izdvojene su dvije školske knjižnice, jedna koja je zastupljena na mrežnim stranicama i dostupan je online katalog te jedna koja u virtualnom prostoru nije prisutna ni na koji način. Usporedbom tih dviju školskih knjižnica i zadovoljstva njihovih korisnika utvrđene su mnoge razlike u stavovima skupina korisnika te poneke sličnosti.