Abstract | Starijim ljudima će na spomen minulih vremena zaiskriti u očima i tim istim sjajem će rado osvjetljavati predvorja svojih uspomena i ulaziti u dvore sjećanja na te dane. Sjećat će se svojeg djetinjstva, igre s prijateljima, školskih anegdota, radnih obaveza, bakinih molitvi i djedovih savjeta, a neće se sjećati koji je dan bio jučer ili što su radili prekjučer. Ima nešto u tim nitima koje su istkale njihove živote. Niti znoja, umornih vjeđa i teškog hoda, ali i niti raspjevanih srdaca i plesna koraka. Terenskim radom i usmenom predajom kazivača, uz pomoć etnološke i folklorističke literature, istkan je ovaj mali dnevnik prožet svakodnevicom malog seoskog čovjeka velikog srca. Svakodnevicom navika, rada, vjerovanja, običaja, odmora. Puno je rečeno, a još više je ostalo neizrečeno i zabilježeno samo u srcima kazivača. Žitelji su oni bilogorskog kraja, rođeni u Zrinskom Topolovcu i Donjem Maslarcu. U sjećanjima im žive uspomene od četrdesetih, a nešto više od pedesetih godina dvadesetog stoljeća pa sve do današnjih dana. Rad je, ipak, omeđen drugom polovicom prošloga stoljeća. Nastavlja se na moj završni rad pod nazivom Običaji bilogorskog kraja kroz usmenu predaju. Običaji su dio životnog ciklusa i ljudske svakodnevice. Također, običaj je jedan od temeljnih pojmova starije hrvatske etnografije. Nekoliko je različitih klasifikacija običaja u hrvatskoj etnologiji, a preteže podjela na tri glavne skupine: životni ili obiteljski, godišnji ili kalendarski te radni ili gospodarski običaji. To su tradicijom ustaljeni načini ponašanja s normativnim, ceremonijalnim i simboličkim značajkama; svojstveni određenoj društvenoj zajednici, promjenjivi s vremenom i lokalno varijabilni.1 Rad je, prema tome, podijeljen na tri navedene klasifikacije, koje se granaju na popis i opis godišnjih blagdana, poljoprivrednih poslova i obilježja životnog ciklusa čovjeka te na druge važne elemente života zajednice, kao što je izgled imanja i njegov inventar, odijevanje, prehrana, briga za selo, vjerovanja, ali i dokolica u vidu igara, plesova, zabava, zagonetki, nadimaka, različitih proslava, druženja i šala. Sve su to skice od kojih mogu nastati umjetnička djela; likovna ili književna. Baš kao što je svaki život sa svim svojim posebnostima, uspomenama i doživljajima jedno umjetničko djelo vrijedno istraživanja, pamćenja i čuvanja. |