Abstract | U ovom radu, sagledati ću vezu između dubrovačke tradicije, povijesti, politike, filozofije i
prava iz perspektive republikanske filozofije. Republikanizam je grana političke filozofije koja je
primarno definirana svojoim razumijevanjem slobode, a to jest sloboda kao izostanak prevlasti nad
pojedincom ili državom. Razmotrit ću kako se republikanizam razvio kroz stoljeća, od antičkog
Rima, te usporediti ga sa razvojem republikanizma u Dubrovniku. Dubrovački aristokratski
republikanizam je posebice interesantan u kontekstu sukoba zapadne Europe i Istoka. Ovaj konflikt,
koje je primarno sagledavan kroz prizmu sukoba Mlečana i Habsburgovaca sa Osmanlijama je
upravo sukob u kojem se Dubrovnik našao i koji ga je definirao.
Dubrovački pogled na državnost, institucije i slobodu, kao i sami Dubrovnik, su bili pod
konstantnom prijetnjom od okupacije, pa su se Dubrovčani prikazivali kao pragmatičari. Oslanjanje
na diplomaciju kao štit protiv stranih sila, sakrivao je probleme unutarnjih borbi za moć i
održavanje postojećeg aristokratskog sustava. Filozofi poput Filipa De Diversisa, Nikole Vitova
Gučetića, Tome Basiljevića i Ive Natalija kreirali su savršenu verziju sustava koji su uživali. Ovaj
rad će usporediti te slike sa povijesnim događajima i legalnim statusom Dubrovačke Republike, sa
ciljem da bi iskušao teoriju i doveo do razvoja nove perspektive u ovom kompliciranom pitanju. |
Abstract (english) | This paper dwells on the issue of Ragusan republicanism: its philosophical, political, legal
and historical aspects. Republicanism is a political philosophy defined by its understanding of
freedom, which is viewed as a liberty grounded in non-domination. The author will analyse how
republicanism developed throughout the centuries, starting in Ancient Rome and ending with
American Revolution, and will compare it with how republicanism developed in Ragusa. Ragusan
aristocratic republicanism is especially interesting in the context of conflict between the Western
Europe and the East. This conflict can be mostly seen through the lens of the conflict between
Venice and the Habsburgs with the Ottoman Empire, in which a tiny city state of Ragusa found
itself in.
The Ragusan view on statehood, institutions and liberty, as well as Ragusa itself, were under
constant foreign threat of occupation, so Ragusa sought to appear outwardly pragmatic. Reliance on
diplomacy as a shield against foreign powers cloaked internal struggles for power and the
maintenance of the existing aristocratic system. Philosophers such as Filip De Diversis, Nikola
Gozze, Tomo Bassegli and Ivo Natali drew up a perfect image of the system they enjoyed. This
paper will contrast those images with historical events amidst the changing legal status of Ragusa,
to test the theory and bring forward new insights into this complex matter. |