Title KNJIŽEVNI PRINOSI NA HRVATSKOME JEZIKU U AUSTRALSKOJ DRŽAVI NEW SOUTH WALES (1990.-2020.) Title (english) LITERARY ACTIVITY IN THE CROATIAN LANGUAGE IN AUSTRALIAN NEW SOUTH WALES (1990-2020) Author Katrin Krešić Mentor Josip Lasić (mentor)Committee member Josip Lasić (predsjednik povjerenstva)Committee member Lucijana Armanda Šundov (član povjerenstva)Committee member Tanja Brešan Ančić (član povjerenstva)Granter University of Split Defense date and country 2022-01-24, Croatia Scientific / art field, HUMANISTIC SCIENCES Abstract U razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno od stvaranja FNR Jugoslavije do raspada SFR Jugoslavije, postojala su dva književna korpusa hrvatske književnosti – domovinski i izvandomovinski (Bošnjak 2021: 11). Drugi je korpus ostao slabije zabilježen i vrednovan, a činili su ga autorice i autori evidentirani u hrvatskoj književno-povijesnoj historiografiji kao emigrantski pisci. Do danas su manje-više ostali nepoznati u domovini iz koje su iselili. Nestankom se Jugoslavije početkom devedesetih prošloga stoljeća stvaraju preduvjeti za spajanjem tih dvaju književno-jezičnih korpusa, domovinskoga i izvandomovinskoga, s ciljem integracije u jednu zajedničku hrvatsku književnost. Međutim, do današnjih dana, s odmakom od tridesetak godina, do spajanja nije došlo pa izvandomovinsko književno stvaralaštvo traži danas modele svojoj vidljivosti, vrednovanju, procjeni i pozicioniranju. U radu se naslovljenome Književni prinosi na hrvatskome jeziku u australskoj državi New South Wales (1990. – 2020.) donose rezultati istraživanja pjesničkoga korpusa nastaloga na hrvatskome jeziku na prostoru australske države New South Wales od samostalnosti Republike Hrvatske do današnjih dana. Vremenski je okvir (1990. – 2020.), unutar kojega se promatra književna, uglavnom pjesnička, ostavština, iznjedrio brojne autore koji su ostali dosljedni najvidljivijemu markeru identiteta i pripadnosti pišući na hrvatskome jeziku. U istraživački su korpus uključena pjesnička ostvarenja autorica (Mirjana Emina Majić, Ana Kumarić, Ivana Bačić Serdarević, Duška Crmarić Tomašić, Marija Kosović Makić), nešto manje autora (Ante Glavor, Bartul Salečić, Drago Šaravanja, Vlado Pucak) i nekoliko pjesničkih zbirki nastalih u zajedničkoj produkciji. Cilj je rada prikazati književnu ostavštinu nastalu na hrvatskome jeziku na zaokruženome prostoru Australije kako bi se, uz predstavljanje izvandomovinskih pjesnika, upozorilo istodobno i na evidentno gubljenje hrvatskoga jezika u iseljeništvu u najnovijemu vremenu. Izabrani autori i njihova književna produkcija, izuzimajući u ovome radu vrijednosne prosudbe i kriterije promatrane književne građe, ostaju danas najčvršća veza iseljeništva s jezikom zemlje iseljavanja. U radu se ne donosi umjetnička i znanstvena ocjena izabranih književnih ostvarenja jer je središte istraživanja usmjereno na prikaz vitalnosti hrvatskoga jezika sačuvanoga (konzerviranoga) u pjesništvu na australskome prostoru kroz zadnja tri desetljeća. Naglasak u radu je na jeziku izražavanja, a ne na vrijednosti pjesničkoga izraza u promatranome korpusu s prostora australske države New South Wales.
Abstract (english) In the period from 1945 to 1990, i.e. from the creation of the Federal People's Republic of Yugoslavia until the disintegration of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, there were two literary corpora of Croatian literature – homeland and foreign (Bošnjak 2021: 11). The second corpus remained less well recorded and valued, and consisted of emigrant writers. To this day they remain more or less unknown in the homeland from which they have emigrated. With the disappearance of Yugoslavia, preconditions were created for the merging of two literary-linguistic corpora, the homeland and the foreign homeland, with the aim of integration into one common Croatian literature. However, to this day, with a gap of about thirty years, there has been no merging, so non-native literary creation today is looking for models of its visibility, evaluation, assessment and positioning. The paper entitled Literary Contributions in the Croatian Language in the Australian State of New South Wales (1990. – 2020.) presents the results of research on the Croatian-language poetic corpus created in the Australian state of New South Wales from the independence of the Republic of Croatia to the present day. The time frame (1990 – 2020), within which the literary, mostly poetic, legacy is observed, has spawned numerous authors who have remained consistent with the most visible marker of identity and affiliation by writing in the Croatian language. The research corpus includes poetic works by authors (Mirjana Emina Majić, Ana Kumarić, Ivana Bačić Serdarević, Duška Crmarić Tomašić, Marija Kosović Makić), somewhat fewer authors (Ante Glavor, Bartul Salečić, Drago Šaravanja, Vlado Pucak) and several poetry collections created in joint production. The aim of this paper is to present the literary legacy created in the Croatian language in a rounded area of Australia in order to, in addition to presenting non-native poets, warn of the evident loss of the Croatian language in exile in recent times. The selected authors and their literary production, with the exception of the value judgments and criteria of literary material in this paper, remain today the strongest link between the emigrants and the language of the country of emigration. The paper does not provide an artistic and scientific assessment of selected literary works because the focus of the research is on showing the vitality of the Croatian language preserved in poetry in Australia over the past three decades.
Keywords
hrvatsko izvandomovinsko pjesništvo
Australija
New South Wales
jezik pjesništva
Keywords (english)
Croatian foreign poetry
Australia
New South Wales
language of poetry
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:172:104473 Study programme Title: Croatian language and literature; specializations in: Teacher Training, Croatian Cultural Studies Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2022-02-01 13:18:50
