| Abstract | Područje današnjeg grada Kaštela predstavlja kolijevku hrvatske povijesti izraslu na antičkoj i
ranokršćanskoj baštini, a potvrdu te činjenice nalazimo u kaštelanskoj povijesnoj onomastici.
U ovome se radu na temelju arhivskoga istraživanja opisuje i analizira povijesna
antroponimija Kaštela, pa je tako korpus na kojem je istraživanje temeljeno prikupljen iz
arhivskih izvora i to prvenstveno iz matičnih knjiga, ali i iz nekih objavljenih radova. Uvodni
dio sadrži povijesno-geografske značajke kaštelanskoga područja te kratak opis karakteristika
kaštelanskih govora nakon čega slijedi i opis izvora iz kojih je građa ekscerpirana te analiza
grafijskih uzusa u arhivskim izvorima pisanim na talijanskom jeziku. U poglavljima koja
slijede analiziraju se imena prve, druge i treće determinacije.
Antroponimijska građa, to jest imena svih triju determinacija, klasificiraju se na tvorbenoj i
semantičkoj razini, a pri opisu korpusa u obzir su uzeti i aloglotski i dijalektalni elementi kao
rezultat višestoljetnih hrvatsko-romanskih etnojezičnih prožimanja na ovim prostorima.
Aloglotski i dijalektalni elementi posebice su izraženi u korpusu nadimaka, što je i bilo
očekivano s obzirom na činjenicu da je ova antroponimijska kategorija, zbog velikog broja
nadimaka nastalih procesom onimizacije apelativa, najbliža općem leksiku. Ime se definira
kao sociolingvistički znak, pretpostavljajući da antroponimi osim što odražavaju obilježja
jezika, a posebice lokalnog narječja, odražavaju i obilježja društveno-povijesnog konteksta.
Stoga su pri obradi antroponima u obzir uzeti i izvanjezični čimbenici koji su utjecali na
njihov izbor, distribuciju i frekventnost u pojedinom vremenskom razdoblju, a koji između
ostalog omogućuju analizu funkcije imena u jeziku.
Nadalje, temeljem usporedbe prezimenskih likova potvrđenih u arhivskim izvorima od 16. do
18. stoljeća i detaljne tvorbeno-motivacijske analize kaštelanskog prezimenskog fonda 19.
stoljeća ustanovljen je korpus kaštelanskih prezimena, to jest prezimena zapis kojih seže
najmanje 150 godina u prošlost, a koja su i danas zabilježena u kaštelanskom prezimenskom
fondu. Na taj su način postavljeni temelji budućim istraživanjima kaštelanskog
antroponimikona sa svrhom utvrđivanja razlika nastalih uslijed migracija i intenzivnog
naseljavanja kaštelanskog područja u posljednjih nekoliko desetljeća.
Naposlijetku, potvrđeno je da kaštelanska antroponimija unutar hrvatske antroponimije
predstavlja osobitosti i to u svome prezimenskom fondu kojeg odlikuje prvotna posesivna
tvorba na -ov/-ev i -in. |
| Abstract (english) | This thesis deals with the description and analysis of the historical anthroponymy of the city
of Kaštela on the basis of the corpus excerpted from archival resources (birth registers,
anagraphs, land registers), but also from several published sources.
In the introductory part, along with the geographical and historical details about seven
Kaštela, which today form the city of Kaštela, socio-historical and linguistic context is
provided as well. The collected corpus is analysed and classified on all linguistic levels. Also,
due to the fact that all archival sources are written in Italian, one chapter of this thesis is
devoted to the description and explanation of all the encountered graphemic adaptations of
Croatian anthroponyms to the Italian graphemic and phonemic system.
Since name is defined as sociolinguistic sign, extralinguistic factors which can potentially
influence the choice and frequency of a certain name in different periods are also considered.
This research aims to describe linguistic particularities of the anthroponymy of Kaštela and to
describe relations between the population structure, socio-historical context and the
composition and number of the names in the community. |
