Pričajući o jeziku u likovnom izrazu, pričamo o širokom spektru njegove pojavnosti tijekom čitave povijesti umjetnosti: od egipatskih piktograma do suvremenih primjera upotrebe jezičnih elemenata. Promatrajući jezik u kontekstu umjetnosti, ne možemo ne zapitati se o povijesti jezika u širem smislu riječi: Odakle nam jezik? Kakvu moć posjeduje? Zašto je od svih bića na Zemlji samo čovjek “nagrađen“ jezikom? Na mnoga od ovih pitanja Anagram Art nudi jednostavne i očite odgovore, i to na način da nude slike koje nije potrebno niti naslovljavati jer samom pojavnošću prizivaju ono zatomljeno i neizgovoreno. Kako sami često ponavljaju119: Samim povratkom iz sna s gotovim slikama otklanjamo svaku sumnju oko kranjeg ishoda radova. Kroz tri odabrana rada Anagram Arta, predočene su ideje i načela u kojima se sastoji njihovo umjetničko djelovanje. Prvi rad, Vatra/trava/vrata, analiziran je unutar koncepta otvorenog umjetničkog djela kojega uvodi Umberto Eco, a na koji se izravno nastavlja i Roland Barthes. Kroz razne teorije pobliže je opisan način na koji umjetničko djelo funkcionira u kontekstu specifičnog pojedinačnog tumačenja. Djelo Platon/platno postavljeno je unutar teorije o percepciji, koja se, dakako, logično nastavlja na pitanje otvorenog umjetničkog djela. Posljednje prezentirano djelo Postola/stopalo/apostol zaokružuje priču na način da dublje ispituje anagramiranje kao osnovno načelo koje se krije u samoj srži svih radova. Anagramske igre riječi predstavljaju svojevrsni sustav unutar kojega umjetnički radovi Anagram Arta dobijaju život. Sustav je to koji se, kao i svaki sustav, temelji na određenim pravilima, a jednom kad su ta pravila otkrivena, otvara se široko polje mogućnosti koje gledatelja potiče da se pretvori u dijete i da se poigra. Ono što zasigurno svaki gledatelj otkriva, osobni su osjeti i sjećanja što ova umjetnička djela i čini nepresušnim izvorom čitanja i interpretiranja.