Abstract (croatian) | Uvod: Godine 2021. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proširila je svoje smjernice za kvalitetu zraka na zrak u zatvorenim prostorima (prethodno su smjernice bile primjenjive samo na vanjski zrak) (WHO, 2021). Ovo je važna promjena jer se na mnogim mjestima većina vremena provodi u zatvorenom prostoru (Hoffmann et al., 2021). Na primjer, u studiji iz 2007. godine (Schweizer et al., 2007), stanovnici Helsinkija provodili su 22,1 h/dan u zatvorenom prostoru, a stanovnici Praga 22,7 h/dan. U Njemačkoj je prosječno vrijeme provedeno u zatvorenom prostoru kod kuće bilo 15,7 h/dan, ne računajući vrijeme provedeno u zatvorenom prostoru na drugim lokacijama (Brasche i Bischof, 2005). Onečišćenje zraka (uključujući unutarnje i vanjske čestice, kao i ozon) treći je najveći čimbenik rizika za smrt, nakon pušenja i visokog krvnog tlaka, a za razliku od prva dva čimbenika rizika, pojedinci imaju malo ili nimalo kontrole nad vlastitim razinama izloženosti. S porastom vremena provedenog u zatvorenim prostorima raste potreba za informiranosti o kvaliteti zraka unutarnjeg prostora (Silvonen et al., 2023). Cilj/Svrha: Utvrditi ključnu ulogu knjižničara (Withorn et al., 2019) pri razvijanju kritičkog vrednovanja informacija vezanih uz kvalitetu zraka vanjskih i unutarnjih prostora. Pristup/metodologija/dizajn: Provedena je anketa korištenjem anketnog upitnika na uzorku od 213 ispitanika odrasle životne dobi (20 – 70 g. starosti) u trajanju od četiri mjeseca. Osim provedene ankete u općoj populaciji napravljeni su i kratki intervjui sa stručnjacima iz područja kemije i kvalitete zraka. Dobiveni rezultati ankete su se usporedili s iskustvima stručnjaka (liječnika i znanstvenika iz polja biologije i kemije) prema kojima su se definirali ključni atributi potrebni za kvalitetno informativno istraživanje pojedinca, kao i uputa o relevantnosti raznih informativnih Internet stranica i aplikacija. Rezultati: Istraživanje provedeno na 213 ispitanika pokazuje da su svoje pretraživačke vještine stekli kroz edukacije knjižničara i drugih informacijskih stručnjaka (58,22 %), no i putem raznih medija i edukacijskih kanala (53,99 %). Ispitanici koji su i sami suočeni s respiratornim zdravstvenim problemima imaju veća znanja i iskustva u pretraživanju, kao i vrednovanju informacija koje pronalaze. Češće su u doticaju s liječnicima i sami se dodatno educiraju o vlastitom problemu. Uz navedene stručnjake, nerijetko su u kontaktu i s knjižničarima kao informacijskim stručnjacima. Ograničenja: Knjižničar pruža pomoć korisnicima s postavljanjem informacijskog upita, ali nema potpuni uvid u inicijalna pretraživanja koja su dovela do potrebe da zatraže pomoć, niti u to kako korisnici kasnije samostalno vrednuju informacije. Praktična primjena: Aktivirati knjižničare kao edukatore u kritičkom vrednovanju dobivenih informacija tijekom informiranja o kvaliteti zraka unutarnjih i vanjskih prostora, kao i njegovom utjecaju na ljudsko zdravlje. Unazad više desetljeća (Zubac i Tufekčić, 2014), knjižničari educiraju djecu informacijskoj pismenosti te se očekuje povećanje informacijske pismenosti i otpornosti na dezinformacije o zdravstvenim temama, odnosno specifično o bolestima dišnih sustava. Društveni značaj: Ovo istraživanje nastoji pružiti analizu trenutne situacije vezane uz kvalitetu zraka i njen utjecaj na ljudsko zdravlje te ponuditi smjernice za unapređenje informacijske i medijske pismenosti u društvu (Lasić-Lazić et al., 2012), a sporedno ima i potencijalni značaj u poboljšanju kvalitete života pojedinaca. Originalnost/vrijednost: Specifična uloga knjižničara u analizi konkretnih izazova i strategija za poboljšanje kritičkog vrednovanja medicinskih informacija koje povezuju kvalitetu zraka s medicinskim problemima njihovih korisnika. Pokazatelj važnosti sustavne edukacije o informacijskim i medijskim vještinama, naglašavajući neprocjenjivu ulogu knjižničara u razvijanju kritičkog razmišljanja korisnika u digitalnom dobu. |