Abstract (croatian) | Građanska znanost dio je otvorene znanosti, a podrazumijeva praksu sudjelovanja i suradnje javnosti u znanstvenom istraživanju radi povećanja znanstveno utemeljenog znanja (Ivanjko, Zlodi i Horvat, 2024). Građanska znanost ima mnogo dodirnih točaka s knjižnicama, a one uključuju demokratizaciju pristupa informacijama, usmjerenost na znanje šire zajednice, stvaranje sudioničkih iskustava učenja te podršku zajednici u kojoj se nalaze (Stanto et al., 2019). Knjižnice su institucije koje su u povoljnom položaju za potporu i provođenje projekata građanske znanosti jer mogu povezati širu javnost i znanstvenu zajednicu (Divyashree i Nellam, 2021). Osim što građanska znanost može biti korisna za širu javnost i znanstvenike/profesionalce, njezino provođenje može i korisno utjecati na knjižnice. Pomoću aktivnosti građanske znanosti knjižnice mogu privući širu javnost i doći do novih korisnika, povećati percepciju društvene vrijednosti knjižnica, obogatiti zbirke, a knjižničari mogu razviti nove vještine i kompetencije (Cigarini et al., 2021; Ignat et al., 2018; Ridge, 2021). Knjižnice diljem svijeta počele su provoditi aktivnosti i projekte građanske znanosti u praksi, a neke od njih i pišu o vlastitim iskustvima te provode znanstvena istraživanja. Dosad je provedeno nekoliko sustavnih pregleda literature koji se dotiču knjižnica i njihove uloge u otvorenoj i građanskoj znanosti. Zanimljivo je istaknuti da su takvi radovi najčešće vezani uz visokoškolske knjižnice. Tako je 2018. godine objavljen pregled literature o ulozi visokoškolskih knjižničara u širenju otvorene znanosti (Ogungben et al., 2016). Godine 2021. objavljeno je istraživanje o angažmanu knjižničara zaposlenih u medicinskim knjižnicama u otvorenoj znanosti (Giustini et al., 2021). Dvije godine kasnije proveden je pregled literature o angažmanu visokoškolskih knjižnica u otvorenoj znanosti (Liu i Liu, 2023). Iste je godine proveden i obuhvatan pregled literature o zastupljenosti politika i praksi otvorene znanosti i građanske znanosti u visokoškolskim knjižnicama na području Europe. U ovo istraživanje uključene su samo europske visokoškolske knjižnice, obuhvaćene su sve vrste radova, a osim baza podataka pregledana je tzv. siva literatura (Kaarsted et al., 2023). Godine 2024. objavljen je rad na temelju deskriptivnog pregleda literature na Google znalcu kako bi se istražile prednosti i nedostaci građanske znanosti u knjižnicama (Mumelaš i Martek, 2024). Može se primijetiti kako dosad nije izrađen sustavni pregled literature znanstvenih radova koji se odnose na građansku znanost u svim vrstama knjižnica na svjetskoj razini. Cilj ovog istraživanja je izdvojiti recenzirane radove o knjižnicama i građanskoj znanosti te analizirati njihov sadržaj. Korištena metodologija je PRISMA model 2020 (Page et al., 2021) pomoću kojeg su analizirani znanstveni radovi u sljedećim bazama podataka: Web of Science Core Collection, Scopus, LISTA (Library, Information Science & Technology Abstracts) i LISA (Library & Information Science Abstracts). Kriteriji uključenosti pojedine vrste rada odnosili su se na cjelovito dostupne znanstvene članke, znanstvene radove iz zbornika radova i pregledne radove te studije slučaja, bez obzira na vrstu knjižnice i jezik na kojem su pisani. Primjenom spomenutih kriterija identificirano je 58 radova. Sadržajnom analizom radovi su raspoređeni i pobliže predstavljeni u nekoliko kategorija: sustavni pregledi literature, pregledi teorije građanske znanosti u knjižnicama (i specifičnih podtema), primjeri projekata/programa/aktivnosti građanske znanosti u pojedinim knjižnicama te istraživanja o građanskoj znanosti u knjižnicama na nacionalnim razinama. Izrađena je i kocitatna analiza koja je obuhvatila radove iz baza Web of Science Core Collection i Scopus. Uspoređena je citiranost i međusobna povezanost radova o građanskoj znanosti, zasebno iz šireg područja informacijske znanosti te užeg područja knjižničarstva i knjižnica, a s ciljem utvrđivanja međusobne povezanosti i suradnje autora te njihovog utjecaja na razvoj građanske znanosti. Ovim istraživanjem nastoji se pružiti dublji uvid u potencijalne koristi koje knjižnice mogu ostvariti kroz integraciju aktivnosti građanske znanosti u svoje poslovanje. Rezultati istraživanja mogu doprinijeti boljem razumijevanju uloge knjižnica u promicanju sudjelovanja javnosti u znanstvenim istraživanjima. |