| Abstract | Listopadska revolucija prijelomni je događaj u povijesti Rusije, Europe i svijeta. To je događaj koji se pamti kao oružano svrgavanje ruske privremene vlade A. F. Kerenskoga u Petrogradu 7. studenoga 1917. (25. listopada po starome julijanskom kalendaru) i dolazak na vlast boljševičke partije, koja je proglasila uspostavu sovjetske vlasti i uvođenje socijalističkog, odnosno komunističkoga društvenog poretka. Završni rad analizira kako se je pamćenje na Listopadsku revoluciju mijenjalo ovisno o potrebama određenoga vremena, u tom promijenjenom obliku čuvalo u onodobnoj sovjetskoj kulturi te kako je, povratnom spregom, mijenjalo i povijesne predodžbe o Revoluciji. Film, kao, kako govori i Leninova slavna rečenica, „najvažnija od svih umjetnosti“ u tom je modificiranju pamćenja odigrao posebnu ulogu. Tako su i filmovi Èjzenštejna i Romma promovirali neke političke ideje, povezane s konkretnim vremenom nastanka filmova. Oktobar Èjzenštejna tako je fokusiran na prikaz revolucije kao povijesnog događaja koji su predvodile mase radnika, a ne istaknuti pojedinac. Lenin u Oktobru Romma, pak, usmjeruje se na bivšeg vođu partije, Lenina, koji služi i kako bi novi vođa Stalin utvrdio i opravdao svoj mitologizirani status. Zanimljivo je pritom da su obje reinterpretacije povijesnoga događaja ostale zabilježene kao objektivna povijest i u sovjetskim povijesnim udžbenicima, što dokazuje da se povijest ne odražava u kulturi, nego da kultura tu povijest stvara. |
