Pri pisanju ovog diplomskog rada korištena je stručna literatura kako bi se pojasnio pojam socijalne mobilnosti te njezina uloga u različitim teorijama modernizacije, a potom je taj teorijski okvir sagledan na konkretnom primjeru modernizacije Kraljevine Dalmacije u dugom 19. stoljeću. Zatim je ukratko prikazana tradicionalna društvena struktura grada Korčule, naslijeđena još iz doba višestoljene mletačke uprave, te utjecaj modernizacijskih procesa specifičnih za Dalmaciju pod drugom austrijskom upravom na to staro gradsko društvo mediteranskog tipa. Pritom je naročita pozornost posvećena ekonomskim prilikama, odnosno odrednicama grada kako bi se bolje mogli razumjeti podaci analizirani u istraživačkom dijelu rada. Posljednje teorijsko poglavlje bavi se različitim pristupima društvenoj stratifikaciji te uspostavom vlastitog sustava društvene stratifikacije najpodobnijeg za analizu istraživene arhivske građe. Istraživački dio rada utemeljen je na analizi podataka dobivenih iz matičnih knjiga vjenčanih građana Korčula u razdoblju od 1850. do 1914. godine. Sagledavši (međugeneracijsku) socijalnu mobilnost Korčulana u navedenom razdoblju, može se zaključiti kako društvena stuktura tog grada nije u potpunosti transformirana od tradicionalne do moderne, ali su u njoj uočene značajne promjene nastale pod utjecajem modernizacijskog procesa. To je prije svega značajan porast nemanualnog srednjeg društvenog sloja sastavljenog od različitih činovnika, pripadnika slobodnih zvanja, trgovaca i ugostitelja, a uz to se istovremeno događa i značajno smanjivanje broja pripadnika višeg posjedničkog sloja koji većim dijelom prelazi u srednji nemanulni, a manjim u kvalificirani dio obrtničkog srednjeg manualnog društvenog sloja.