Sukladno temi diplomskog rada Biblijski frazemi sa zoonimskom sastavnicom u ruskom, portugalskom i hrvatskom jeziku, u uvodnom smo dijelu predstavili Bibliju kao najstariju knjigu čovječanstva. S obzirom na to da je Biblija prisutna u većini naroda, jezika i kultura, osim najstarije, predstavlja i najprevođeniju knjigu na svijetu. Spomenuli smo prijevode Biblije na grčki i latinski jezik jer su to jezici na koje je Biblija prvi put prevedena i predstavljaju temelj budućih prijevoda na druge jezike. Ukratko smo opisali prijevode na hrvatski, ruski i portugalski jezik, a dotaknuli smo se i utjecaja Biblije na njihovu kulturu i književnost. Prema tekstu B. Dude Opći uvod, uvodi i napomene uz pojedine knjige, pružili smo kratak pregled svih biblijskih knjiga i opisali njihov sadržaj i stil pisanja. U poglavljima kojа slijede bavili smo se razvojem frazeologije kao lingvističke discipline i frazema kao predmeta njezina proučavanja. Temelj frazeologije kao znanosti postavili su ruski lingvisti, a pod njihovim se utjecajem kasnije razvila hrvatska i portugalska frazeologija. Naveli smo najvažnije frazeološke škole te najbitnije ruske, hrvatske i portugalske frazeologe. U nastavku smo definirali frazeme i naveli klasifikacije frazema prema obliku (strukturna podjela) i porijeklu. Svaki je frazem potkrijepljen odgovarajućim primjerom. U radu smo pobliže opisali frazeme koje svoje podrijetlo „duguju“ Bibliji i koje nalazimo u raznim biblijskim tekstovima i prispodobama, tj. biblizme. Prema Opašić, pod pojmom biblizma podrazumijevamo „lekseme biblijskog podrijetla te složene jezične jedinice s najmanje jednom desemantiziranom sastavnicom (frazemi, uzrečice, poslovice, izreke i sl.), izrazom i 65 sadržajem potvrđene u Bibliji i/ili izravno ili neizravno povezane s Biblijom“ (Opašić 2013: 65). U središnjem se dijelu nalazi semantička analiza hrvatskih, ruskih i portugalskih biblizama sa zoonimskom sastavnicom. Obrađeno je 98 biblizama od kojih su 32 zabilježena u hrvatskom, 36 u ruskom i 30 u portugalskom jeziku. Za sastavljanje korpusa koristili su se različiti frazeološki rječnici triju jezika. Prije navođenja frazema, sukladno Rječniku simbola, navedena je simbolika životinje koja čini zoonimsku sastavnicu biblizma. Uz analizirane frazeme u sva se tri jezika navode primjeri upotrebe u kontekstu. Nakon semantičke provedena je i strukturna analiza frazeološkog korpusa.