Ciljevi ovoga istraživačkoga rada bili su akustički opisati muške i ženske gluhačke glasove, te usporediti akustički opis gluhačkih glasova s opisom referentnih uredno čujućih glasova govornika hrvatskoga jezka. Akustička je analiza uključivala analizu dugotrajnoga prosječnoga spektra govora, analizu prosječne fundamentalne frekvencije kao i njenoga raspona na temelju spontanoga govora i fonacije, vremena fonacije, zatim vrijednosti jittera, shimmera, HNR-a, vokalskih trokuta govornika, te VHI upitnika. Svi su akustički parametri dobiveni na temelju analize u programu Praat, a osim njega korišteni su i programi Vowel Chart Template i Cool Edit Pro 2.1. Analizom podataka uočena su slabija viša područja spektra gluhih govornika, u odnosu na uredno čujuće govornike, te na referentne spektre gluhih. Analizom fundamentalne frekvencije dobivene su dvije prosječne F0, jedna niska i jedna vrlo visoka F0. Fonacijsko je vrijeme skraćeno u odnosu na prosječno fonacijsko vrijeme uredno čujućih govornika. Vrijednosti jittera, shimmera i HNR-a nisu prešle patološki prag. Analiza vokalskih trokuta pokazala je razlike u odnosu na referentni vokalski trokut hrvatskoga jezika, ali i međugovorničke su razlike velike. Analizom VHI upitnika nastojao se ispitati odnos govornika prema kvaliteti glasa i njegova utjecaja na svakodnevni život ispitanika. Pokazalo se kako poremećaj glasa utječe najviše na proizvodnju glasa, a najmanje na afektivan stav govornika prema poremećaju.