Danas je internet neophodan u obavljanju većine dnevnih aktivnosti. Do prije 20-ak godina služio je primarno za pretraživanje informacija no s njegovim razvojem, danas je u fokusu svakodnevnog života. Pristup raznim informacija, ubrzao je i promijenio razne životne procese. Promijenio je strukturu posla tako da su se mnogi birokratski i terenski poslovi digitalizirali i premjestili u ured. Otvorila su se razna radna mjesta i industrije koje prije nisu nikada postojale. Čovjek je počeo teško shvaćati kada je vrijeme rada a kada vrijeme dokolice zbog silne dostupnosti koju internet pruža te zbog povećanja obujma posla koji se pojavljuje nakon osam sati smjene. Promijenila se dokolica na način da su ljudi mogu iz udobnosti vlastitog doma putovati Svijetom, upoznavati druge kulture i stjecati nova iskustva. Internet je također promijenio socijalne odnose pruživši mogućnost komunikacije i odnose putem ekrana, za što je prije bio potreban kontakt licem u lice. Društvene mreže trenutno su najčešće mjesto gdje se ta online komunikacija sada i događa. Korisnici na društvenim mrežama mogu dijeliti svoja mišljenja, upoznavati se i promatrati tuđe živote. Od komentiranja i brisanja do stvarajući potpuno novog sadržaja, interaktivnost korisnika je tako porasla. Društvo je kao takvo postalo umreženo a njegovi korisnici postali su dio informacijsko-komunikacijskog svijeta. Najviše nas treba brinuti kako se s tim promjenama nose oni koji su rođeni usred stvaranja tih promjena te jesu li oni više izloženi riziku prekomjernog korištenja interneta? Prekomjerno korištenja interneta može dovesti do ovisnosti koje prema američkom psihijatru Ronaldu Pies (2009) rezultira tjeskobom i/ili funkcionalnim poremećajem u svakodnevnom životu. Mnoga empirijska istraživanja također ukazuju na negativne posljedice prekomjerne upotrebe interneta. One se, pak, odražavaju na svakodnevni život i prouzrokuju određene poteškoće, primjerice: probleme sa spavanjem, umor, probleme funkcioniranja u akademskom životu i na poslu, pad imuniteta i veću podložnost bolestima te neke psihopatološke simptome depresije i anksioznosti (Jurman i sur., 2017). Postoji mnogo istraživanja na području Hrvatske koja se bave problematikom mladih i njihovim aktivnostima te motivima korištenja društvenih mreža, međutim njihov fokus je uglavnom bio na društvenoj mreži Facebook, stoga će se u sklopu ovoga diplomskog rada istražiti novija, popularnija i samim time relevantnija društvena mreža, Instagram. Instagram je nova besplatna društvena mreža koja kao i njene preteče služi za održavanja postojećih poznanika i prijatelja, otvarajući ujedno mogućnost sklapanja novih poznanstava (Christakis i Foweler, 2010). Ono što diferencira Instagram od ostalih društvenih mreža je što je on zamišljen kao platforma samo za dijeljenje fotografija, no brzim rastom i razvojem te iznimnom popularnošću postaje platforma za mnogo toga - na Instagramu se osim razmjene poruka i videa, danas oglašavaju brendovi, blogeri ga koriste kao platformu za plasiranje svog sadržaja, razmjenjuju se recepti, prenose događaji i još puno toga. Kod pojedinaca, služi i za osnaživanje i prikazivanje vlastitog identiteta, sebstva. Pojedinci stvarajući svoje profile na internetu aktivno rade na vlastitoj vizualnoj prezentaciji kako bi unaprijedili svoje online profile te prikazali idealizirane životne stilove (Mehdizadeh, 2010). Instagram je takvo ponašanje dodatno olakšao nudeći pojedincima da upotrijebe razne efekte prije nego li što puste svoju sliku u javnost. Znanstvenici se danas često pitaju odnosi li se ta mogućnost društvenih mreža za povećanje samopoštovanja kod korisnika ili ih pretvara u narcisoidne osobe. Cilj istraživanja koje se provelo u sklopu ovoga diplomskog rada bilo je ispitivanje stupnja ovisnosti o Instagramu među studentima Sveučilišta u Zagrebu. Naposljetku, cilj je bio i ispitati povezanost tipova ličnosti “Velikih Pet” s ovisnošću o internetu i Instagramu.