U mnogim zemljama svijeta pa tako u Hrvatskoj te u gradu Zagrebu, sve je izraženiji trend demografskog starenja stanovništva, što će s vremenom imati sve dublje posljedice na stanovništvo, a posebice na kvalitetu starenja i samim time kvalitetu života starijih građana u Zagrebu. Zbog navedenog problema, u ovome istraživanju fokus je na cijelom gradu Zagrebu, no kao primjeri uzete su u obzir tri gradske četvrti: Donji grad (kao primjer centra) te Trešnjevka – sjever i Peščenica – Žitnjak (kao periferne četvrti). Istraživanje je relevantno jer se dobio uvid prepoznaje li se starenje i starost u strategijama i drugim dokumentima koji se odnose na kvalitetu života i skrb za starije stanovništvo uz istodobni uvid u prostorne podatke i uvid u iskustva s terena djelatnika specijaliziranih za rad u sektoru skrbi za starije osobe. Usprkos malom broju provedenih intervjua, radi se o sugovornicama koje imaju dugogodišnje iskustvo rada u području skrbi za starije osobe te iskustvo rada i u drugim gradskim četvrtima, što je uzeto u obzir u ovome istraživanju. Također, provedena je opsežna analiza prostornih podataka i analiza relevantnih dokumenata, strategija i zakona na razini Grada Zagreba, Hrvatske i Europske unije. Zbog svega navedenog, rezultati i preporuke ovog istraživanja primjenjivi su i na širi kontekst grada Zagreba, kao i drugih većih gradova sa sličnim uvjetima skrbi o starijim osobama i kvalitetom života. Iz analize strategija i drugih dokumenata vidljivo je da Grad Zagreb nudi mnoge vrste pomoći starijim osoba iz područja zdravstvene i socijalne skrbi te socijalne uključenosti, no prostorni i statistički podaci pokazuju da je visoka stopa siromaštva, problem s invaliditetom i velik broj samačkih kućanstava stvarna slika kvalitete života starijeg stanovništva te da su zbog toga nedostatna sredstva koja se izdvajaju iz državnog i gradskog proračuna. Potrebno je pronaći drugi izvor prihoda te starije osobe koje su aktivne i zdrave uključiti kao one koji mogu pridonijeti materijalnom i društvenom dobru.