Ključna točka diplomskog rada je analiza čimbenika koji omogućuju povezivanje tradicionalne kineske medicine i suvremene biomedicine u stvaranju moderne terapije malarije artemisininom. Istraživanje ljekovitih svojstva biljke Qingha, koje je vodila nobelovka Youyou Tu, unutar Kineske akademije tradicionalne medicine primjer je takve integracije. Broj umrlih u posljednjih je osam godina smanjen za 29% posebno nakon uvođenja kombinirane terapije utemeljene na artemisininu (ACT). Cilj rada je ukazati na nužnost integracije različitih izvora i sustava medicinskih znanja i vrijednosti, metoda i tehnologija s ciljem stvaranja praktičnih metoda i rješenja koja pospješuju prevenciju, kontrolu i moguću eliminaciju smrtonosnih zaraznih bolesti poput malarije. Rad se također fokusira i na konstrukciju te transformaciju medicinskog znanja u kontekstu međunarodnog tržišta i politike. Posebice se fokusira na vezu i razlike između tradicionalnog i modernog znanja te kako se ono legitimno konstruira. Također, osvrnuo se na komercijalizaciju medicinskog znanja kroz tržišni pristup medicini te kako se medicina koristi unutar humanitarne pomoći i znanosti kao oblik vanjske kineske politike nježne moći. Na taj smo način smjestili pronalazak artemisinina u društveni i kulturni kontekst. Riječ je o preglednom radu odnosno o diskusiji na teorijsko-konceptualnoj razini, rad se primarno oslanja na Foucaultovu teoriju diskursa (1963) kako bismo proučili proizvodnju znanja, na Kleinmannovu teoriju kulturne konstrukcije bolesti i lijeka (1980) i na Farmerove uvide u komercijalizacju medicine (2006). Rad je podijeljen na dva dijela: prvi dio se oslanja na već postojeće članke kako bi se prikazao povijesni razvoj borbe protiv malarije i potrage za lijekom te drugi dio koji predstavlja analizu konkretnog slučaja pronalaska artmesinina te se fokusira na različite uporabe i značenja koja je artemisinin stekao u različitim društvenim kontekstima (posebice na naglašenim poljima tržišta, nježne moći i post-kolonijalne produkcije znanja). Uporaba različitih teorijskih perspektiva ujedinjenih kroz fokus na produkciju i transformaciju znanja omogućili su nam da uvidimo pluralitet značenja koje artemisinin nosi u različitim društvenim kontekstima. Vidjet ćemo ga istovremeno kao lijek i kao proizvod, kao rezultat moderne medicine i kao dio tradicionalne kulture, dakle kao društveni konstrukt čije se značenje stalno mijenja ovisno o akterima koji ga koriste i kontekstima u kojima ga koriste. Na taj način smo radili u području koje spaja antropološki interes za kulturna značenja i prakse (poput tradicionalne medicine) sa sociološkim interesom za odnose moći i društvene institucije (poput tržišta). Konkretni cilj ovog rada je istražiti sociokulturne uvjete otkrića artemisinina, ali šire gledano, rad je proučio suradnju i napetosti između moderne i tradicionalne medicine i na taj način pokazao kako se konstruira legitimno i nelegitimno znanje te je pokazao kako su i vrlo znanstvene i naizgled objektivne pojave poput bolesti i lijeka društveno konstruirane i podložne promijeni. Kroz sociološko proučavanje medicine u kontekstu globalnog tržišta i politike, rad je demistificirao ideju znanstvene nepristranosti i umjesto toga ukazao na zamršenu mrežu značenja, interesa i društvene moći koja leži u pozadini svake društvene aktivnosti, uključujući znanstveni rad.