Ovaj rad bavi se leksičkim sredstvima standardnoga jezika preuzetim u jezik znanstvene komunikacije. Zbog razlike u kolokacijskim značenjima koja se ostvaruju u hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku, čestih značenjskih dvojbi prevoditelja znanstvene literature i autora znanstvenih tekstova kao i nedovoljne pokrivenosti toga područja leksika i leksičkih relacija u hrvatsko-njemačkim i hrvatsko-engleskim općim dvojezičnim rječnicima rad upozorava na činjenicu da za korisnika s hrvatskim kao izvornim jezikom ostaje nedostupan jedan važan sloj leksika znanstvenoga jezika. Autorice upućuju na nedostatak pokrivenosti općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija u postojećim tiskanim općim dvojezičnim rječnicima s hrvatskim jezikom kao izvornim jezikom rječnika te na potrebu poboljšanja leksikografskoga prikaza kolokacija u strukturi rječničkoga članka. Prijedlozi autorica mogu pridonijeti poboljšanju leksikografskoga prikaza kolokacija u postojećim dvojezičnim rječnicima, a pohranjivanje popisanih i opisanih općeznanstvenih glagolskoimeničkih kolokacijskih obrazaca u elektroničkome repozitoriju podataka odabranih za prikaz u trojezičnoj usporedbi hrvatskoga, njemačkoga i engleskoga jezika može poslužiti kao temelj dorade postojećih dvojezičnih rječnika, ali i kao temelj izrade budućih dvojezičnih i trojezičnih mrežnih rječnika specijaliziranih za općeznanstveni jezik u kojima bi kolokacijama pripadalo izdvojeno mjesto. Na odabranim primjerima glagolsko-imeničkih kolokacija iz područja humanističkih znanosti (npr. <i>Belege heranziehen</i>, <i>razmotriti znanstvene dokaze</i>, <i>to consider facts</i>; <i>Theorie herausarbeiten</i>, <i>razviti teoriju</i>, <i>to develop / to formulate a theory</i>) i njihovoj međujezičnoj usporedbi ilustrirat će se razlike u značenjima i nejasnoće s kojima se suočava hrvatski korisnik. Takve bi se značenjske nedoumice i nedorečenosti leksikografskoga prikaza mogle izbjeći izradom novih mrežnih dvojezičnih i trojezičnih rječnika općeznanstvenoga hrvatskog, njemačkog i engleskog jezika u kojima bi glagolsko-imeničke općeznanstvene kolokacije bile bolje obuhvaćene i leksikografski prikazane. Takva otvorena elektronička baza podataka dozvoljavala bi stalnu aktualizaciju i doradu rječnika, moderniziranje čestom provjerom u suvremenome korpusu hrvatskoga znanstvenog jezika i nadopunom novim pojavama u jeziku znanstvene komunikacije.