Jedan od ključnih fenomena cijele jugoistočne Europe od 19. stoljeća do danas su migracije, tj. masovno emigriranje, a od unazad nekoliko desetljeća i demografsko odumiranje tog dijela Europe. Istraživanje ovakve teme je nezahvalno. Države koje imaju velik broj emigranata vrlo često imaju ozbiljne ekonomske, a ponekad i političke probleme, te u takvom kontekstu rijetko dolazi do inicijativa koje uspijevaju uspješno provesti sustavna istraživanja te teme. Iako je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija ulagala relativno velike napore u provođenje svoje migrantske politike, tijekom njena postojanja nisu provedena istraživanja koja bi obuhvatila cjelokupnu migrantsku problematiku. Prvo, često nepravedno zaboravljeno sustavno istraživanje jugoslavenskih migracija bilo je ono Geralda Gilberta Govorchina koje je objavljeno kao monografija pod naslovom Americans from Yugoslavia: A Survey of Yugoslav Immigrants In the United States 1961. godine. U narednim desetljećima pojavilo se nekoliko autora koji su se bavili temom migracija, međutim, njihova istraživanja, iako vrijedna, opterećena su metodološkim nacionalizmom. To je u kontekstu migracija s područja jugoistočne Europe veliki problem jer ondje migracije nadilazile nacionalne podjele. U proteklih nekoliko desetljeća pojavilo se nekoliko autora koji su napravili odmak od takvog pristupa te tako dali iznimno velik doprinos istraživanju migracija. Njihova djela u velikoj su mjeri korištena u ovom radu. Radi se o Aleksandru R. Miletiću i njegovoj monografiji iz 2009. godine Journey under Surveillance: The Overseas Emigration Policy of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes in Global Context, 1918-1928. Zatim Vesni Đikanović i njenoj monografiji iz 2012. godine pod naslovom Iseljavanje u Sjedinjene Američke Države: jugoslovensko iskustvo 1918-1941. Na Sveučilištu u Zadru je 2018. godine doktorirala Darija Hofgräff s temom Hrvati u svjetlu politike prema iseljeništvu 1920.-1939, što predstavlja još jedan vrijedan doprinos istraživaju te teme. Osim monografija, članak Ulfa Brunnbauera “Emigration Policies and Nation-building in Interwar Yugoslavia” objavljen u European History Quarterly 2012. godine i članci Rajke Bućin “Državna iseljenička služba od 1918. do 1941. godine: Ustroj i djelatnost tijela sa sjedištem u Zagrebu” objavljen 2017. godine u časopisu Arhivski vjesnik te “Iseljenički muzej u Zagrebu (1933. – 1940.)” objavljenog 2018. godine u Časopisu za suvremenu povijest također predstavljaju vrijedan doprinos. Sva navedena djela korištena su za izradu ovog rada. Osim njih, ekstenzivno je korišten fond Saveza organizacija iseljenika (1928-1940) iz Hrvatskog državnog arhiva te službeno glasilo Organizacije iseljenika u Zagrebu Iseljenik i službeno glasilo Saveza organizacija iseljenika Novi iseljenik. Primarni cilj rada je rasvijetliti kontekst nastanka privatne iseljeničke službe te njen razvoj u međuratnoj Jugoslaviji.2 Za razumijevanje jugoslavenske migrantske politike prvo je potrebno razumjeti jugoslavenske migracije u globalnom kontekstu do 1941. godine, što se obrađuje na početku rada. Nakon toga rad razotkriva ideološku pozadinu koja je definirala odnos jugoslavenskih vlasti prema (slavenskim) migrantima. Iznimno veliki problem između proklamiranog odnosa vlasti prema migrantima i stvarnog stanja otvarao je prostor za osnivanje i djelovanje privatnih organizacija koje su se bavile migrantskom problematikom. Neke od njih su Hrvatski radiša, Narodna zaštita itd., ali središnja takva organizacija bila je Organizacija iseljenika u Zagrebu osnovana 1925. godine. Rad razotkriva veze Organizacije s HSS-om i kontroverznu suradnju s privatnim financijskim institucijama. Drugi dio rada odnosi se na period nakon uvođenje diktature 1929. godine te reorganizaciju državne i privatne iseljeničke službe. Osniva se Savez organizacija iseljenika kao krovna organizacija organizacija iseljenika te se na njegovo čelo postavlja Milan Marjanović, osoba od povjerenja beogradskih vlasti. U radu se objašnjava rad Saveza 1930-ih u kontekstu službene državne politike. Na samom kraju obrađuje se nastanak Banovine Hrvatske te raspad Saveza.