Ovaj diplomski rad bavi se analizom rodnih stereotipa koji postoje u svijesti govornika ruskog rjezika, a vezani su uz koncept žena. Podaci za analizu prikupljeni su putem asocijativnog ispitivanja, a rezultatima se pristupa iz perspektive rodne lingvistike. Dakle, ovaj rad koristi metodologiju dvije velike lingvističke discipline, a to su psiholinvistika i rodna lingvistika. Releveantnost samoga rada očituje se u tome da on nudi novi pogled na problematiku rodnih stereotipa. Naime, usporedno će se promatrati asocijativna polja rodno obilježenih koncepata, koja reflektiraju rusku konceptosferu, a preuzeta su iz ruskog asocijativnog rječnika EVRAS, i polja dobivena iz eksperimenta provedenog za potrebe ovog rada. Ta polja uključuju asocijacije hrvatskih studenata rusistike na ruskom jeziku. Ovakav pristup omogućuje uvid u konceptosferu stranog jezika, te što sve na utječe na njeno formiranje. Uvodni dio rada nudi pregled teorijskog okvira psiholingvističkog asocijativnog ispitivanja i rodne lingvistike unutar kojeg će se vršiti analiza. Zatim se ukratko opisuje kako je provedeno ispitivanje, te kako su dobiveni podaci izloženi. Nakon toga slijedi predstavljanje te semantička i formalna analiza osam asocijativnih polja, dobivenih ovim eksperimentom. Riječi koje su poslužile kao stimulusi i oko kojih su formirana asocijativna polja su: женщина, баба, мальчик, он, мать, мужчина, девочка, i она. Iako je prvenstveni fokus rada na asocijativnom polju «женщина», to se polje sagledava u suodnosu s još nekim rodno obilježenim konceptima kako bi se dobila potpunija slika. Na kraju se iznose zaključci izvedeni iz analize asocijativnih polja o poimanju žene, te raznih stereotipa koji okružuju taj koncept. Također, razmatra se kako i u kojoj mjeri hrvatski kao materinski jezik ispitanika utječe na njihovo stvaranje jezične slike svijeta na stranom, ruskom, jeziku.