Novi kurikul Hrvatskoga jezika objavljen krajem siječnja 2019. daje nastavnicima mogućnost izbora u odabiru suvremenih i ulomaka i djela u cijelosti te njihovo povezivanje na tematskoj, idejnoj ili žanrovskoj razini s kanonskim djelima. Preporuka je da se u obradi kanonskih djela krene od suvremenih djela prema starijim djelima. U tom je smislu zanimljiv roman Afroditin ključ Alojza Majetića koji već samim naslovom ukazuje na problematizaciju ljepote te odnos ljepote/estetskog nekad i danas. Sama zamisao da Afrodita oživljava i dolazi u našu sadašnjost nam daje novu perspektivu na vrijeme u kojem živimo te korelaciju s antičkom književnošću te književnim razdobljima „okrenutim“ antici kao uzoru (renesansa, klasicizam). U radu sam analizirao ishode učenja koji se mogu ostvariti ulomcima iz djela, odnosno cjelokupnim djelom u srednjoj školi, u određenom razredu strukovne škole ili gimnazije. Pritom sam promišljao i mogućnost problemskog, usmjerenog i usporednog čitanja te rada na tekstu. Izdvojio sam i starija djela s kojima sam usporedio Afroditin ključ na tematskoj, problemskoj ili žanrovskoj razini. Promišljao sam i mogućnost stvaralačkog izražavanja na osnovi Majetićeva djela te mogućnost obrade jezičnih sadržaja na navedenom djelu. Osim na roman Afroditin ključ, osvrnuo sam se i na Majetićevo djelo Čangi, koje zauzima posebno mjesto u autorovom opusu te sam spomenuo i još neke autore koje je ondašnji režim cenzurirao i . Na osnovi Majetićeva djela, u radu sam istaknuo različitost kurikulskog pristupa književnom djelu u odnosu na postojeći metodički pristup u nastavi hrvatskoga jezika u srednjim školama.