Ovaj rad bavi se usporedbom svojstava strukturalističke lingvistike Ferdinanda de Saussurea i filozofije jezika Gottloba Fregea, s naglaskom na tumačenju sastavnica elementa znaka, značenja, smisla i jezika. Rad nastoji biti strog u odvajanju relevantnih činjenica od onih koje su od važnosti za odabranu temu, no na čije bi se obraćanje utrošilo jednako truda i vremena kao i na završetak zadanoga rada. S obzirom na to da je širok opus i bogat korpus literature te da su autori koji se uspoređuju vrlo plodni, potrebno je razlučiti bitno unutar Fregeove notacije u djelu Begriffsschrift ili pripaziti na detalje de Saussureove poredbene ili dijakronijske lingvistike. Razlozi za odabir ove teme raznovrsni su i objedinjuju akademske afinitete sa željom za usustavljivanjem građe koja akademski nije pretjerano zastupljena te težnju za autentičnim doprinosom humanističkom diskursu. U stručnoj se literaturi o specifičnostima usporedbe Fregea i de Saussurea pronalazi malo referenci te je i to doprinos na spomenutu temu. Svjesnost o postojanju modernijih mehanizama pristupa značenju ne potiče toliko na kreativnost koliko vrsta akademske intrige koja proizlazi iz nekih Fregeovih ili Saussureovih nedorečenosti (kao što je to množina mogućih tumačenja Tečaja opće lingvistike ili nedosljednosti koja iskače kod Fregeove vizije „objektivnoga svijeta“ ). Nagađanja o sličnostima i različitostima između Fregea i de Saussurea, dva velika oca znanosti prošlih stoljeća, također su iznjedrila motivaciju za ovaj rad. Iako je Fregeov doprinos suvremenoj znanosti stvaranje nove discipline, matematičke ili simboličke logike, ovaj rad koncentrirat će se na one elemente Fregeove teorije značenja nad kojima se može vršiti usporedba s (donekle nedovršenom) teorijom značenja Ferdinanda de Saussurea, kojega većina lingvista uzima kao „začetnika“ moderne lingvistike. Fregeov matematičko-logički program iznjedrio je simbole logike koji se i danas koriste (asercija i kvantifikatori) koristeći se simboličkim jezikom iznadprosječne razine kompleksnosti. S obzirom na zahtjevnost strukture Fregeova formaliziranog jezika te vremena i truda koji bi trebali biti uloženi u analizu svakoga pojedinog elementa toga jezika te neprikladnost istih za „štampu“, ovaj rad ne obraća pozornost na sve elemente Fregeova nauka o značenju, već samo na one koji su spomenuti u podnaslovu ovoga djela, tj. na znak, značenje, smisao i jezik. S druge strane, De Saussureov lingvistički program pomogao je lansirati mnoge lingvističke pristupe koji su se, doživljavajući metamorfoze, preobrazili u neizostavna oruđa moderne lingvističke znanosti. De Saussure je također promijenio poimanje jezika i način na koji se pristupa analizi pojedinih elemenata jezika i elemenata koji ga sačinjavaju, te će se na tim temeljima ostvarivati analiza Ferdinanda de Saussurea u ovom radu.