Ovaj rad istražuje okolnosti u kojima po prvi put dolazi do organiziranog šumarstva na području Vojne krajine. Pitanje od kojeg polazi ovaj rad odnosi se na promjene uvedene Šumskim redom iz 1765. godine za Karlovački generalat što znači da je istraživanje usredotočeno na međuodnos čovjeka i šuma prije i poslije donošenja Reda. Analizom relevantnih izvora i korištenjem dopunske literature ovim radom nastoji se prikazati kompleksne procese koji dovode do proglašenja Šumskog reda i posljedično, prvog koraka prema modernom poimanju šumarstva. Čovjek, neovisno o podneblju, mijenja okoliš, uglavnom s ciljem gospodarenja nad njim. Karlovački generalat je odličan mikrogeografski primjer ovog odnosa u kojem čovjek negativno utječe na šume, bilo da je riječ o merkantilističkoj politici, dugotrajnom ignoriranju šumskih pitanja od strane vlasti, tradicionalnom načinu života lokalnog stanovništva koje šume koristi zbog bioloških potreba ili dodatnih prihoda. Svaki od navedenih i detaljno istraženih čimbenika utjecao je na šume Karlovačkog generalata na različit način, a radom se pokušava odrediti u kolikoj mjeri je svaki od njih utjecao na možebitnu deforestaciju. Stočarstvo i svakodnevica s jedne strane te merkantilistička politika kojoj je cilj državni profit od iskorištavanja šuma s druge strane su osobito naglašeni jer je riječ o dva glavna čimbenika čovjekovog utjecaja na šume Karlovačkog generalata. Posljedice ovih utjecaja najvidljivije su na području Velebita čija je primorska strana gotovo u potpunosti ogoljena pa je zbog toga Velebitu posvećeno više pažnje. Organizacija šumarstva na ovom području jedan je od pozitivnih aspekata merkantilističke politike kojim se nastojalo zaustaviti nekontroliranu sječu i krčenje velikih šumskih površina. Redom se uvode zabrane, kazne, naputci za iskorištavanje šuma, organiziraju se prve šumarije i uspostavlja čitav šumarski sustav te se uvodi načelo potrajnosti kao najvažnija inovacija u promišljanju o šumskim pitanjima. Međutim, Šumski red iz 1765. godine, koliko god bio inovativan, nije ispunio svoju svrhu tako da se negativni odnos prema šumama nastavio kroz dulje vrijeme. Ipak, organizacija šumarstva na ovom, drvetom bogatom području, predstavlja osnovu za daljnji razvoj šumarstva u Vojnoj krajini čime se sve više odstranjuju negativni aspekti odnosa krajišnika i šuma.