prikaz prve stranice dokumenta Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova
  Download
PDF 1.23 MB
master's thesis
Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova
Zagreb: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2019. urn:nbn:hr:131:813859
Štrk, Martina
University of Zagreb
Faculty of Humanities and Social Sciences
Department of Psychology

Institutional repository: ODRAZ

Cite this document

Štrk, M. (2019). Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova (Master's thesis). Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:813859

Štrk, Martina. "Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova." Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:813859

Štrk, Martina. "Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova." Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:813859

Štrk, M. (2019). 'Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova', Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, accessed 26 November 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:813859

Štrk M. Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova [Master's thesis]. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences; 2019 [cited 2024 November 26] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:813859

M. Štrk, "Individualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova", Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, 2019. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:813859

Metadata
TitleIndividualne karakteristike te karakteristike depresivnih poremećaja kao prediktori stigmatizirajućih stavova
Title (english)Individual characteristics and characteristics of depressive disorders as predictors of stigmatizing attitudes
AuthorMartina Štrk
MentorAnita Lauri Korajlija (mentor)
Committee memberMeri Tadinac (predsjednik povjerenstva)
Committee memberKatarina Faraguna (član povjerenstva)
Committee memberAnita Lauri Korajlija (član povjerenstva)
GranterUniversity of Zagreb
Faculty of Humanities and Social Sciences
(Department of Psychology)
Zagreb
Defense date and country2019-09-20, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Psychology
Clinical and Health Psychology
Abstract
Depresija je najčešći psihički poremećaj današnjice od kojeg većinom obolijevaju žene. Kod nekih žena depresija se javlja peripartalno te one zadovoljavaju uvjete za dijagnozu poslijeporođajne depresije. Iako je depresija najčešće istraživan poremećaj, depresiji koja se javlja nakon porođaja posvećeno je mnogo manje pažnje te je stoga jedno od nastojanja ovog istraživanja ispitati doprinos koji pojava simptoma poslijeporođajno ima u formiranju stavova o depresiji. Cilj provedbe ovog istraživanja bio je doprinijeti razumijevanju stavova javnosti prema oboljelima, ispitujući ne samo individualne karakteristike sudionika, već i karakteristike pojave depresivnih simptoma na dimenzijama stavova doprinos društvu, ozbiljnost, privlačenje pažnje i socijalna distanca. Podaci za istraživanje prikupljeni su online anketnim upitnikom kojem je pristupilo ukupno 1956 sudionika u dobi od 18 do 68 godina. Analizirane su demografske karakteristike, iskustvo s poremećajem, uzročne atribucije, znanje te kontekst pojave simptoma (vezano uz porođaj ili ne). Provedene hijerarhijske regresijske analize pokazuju da kontekst pojave simptoma ostvaruje značajne doprinose u predviđanju svih dimenzija stavova osim ozbiljnosti. Ako se depresivni simptomi jave nakon porođaja postoji bolja procjena društvenih doprinosa oboljelih žena, manje izražena socijalna distanca, ali izraženije tumačenje simptoma kao privlačenja pažnje. Demografske karakteristike većinom nisu značajno pridonijele predviđanju stavova, osim spola koji je na svim dimenzijama ostvario značajne doprinose. Najveće doprinose imale su uzročne atribucije koje na svim dimenzijama ostvaruju doprinos u istom smjeru. Muškarci više stigmatiziraju od žena, a depresija je na svim dimenzijama više stigmatizirana ako su njezini simptomi percipirani kao internalno uzrokovani, doživljeni kao nepromjenjivi te pod kontrolom oboljele osobe.
Abstract (english)
Depression is the most common mental illness that mostly affects women. For some women depression symptoms occur during the peripartum period. Depression with peripartum-onset is referred to as postpartum depression. Although depression is the most studied mental illness, postpartum depression is less represented in research work, so one of the aims of this study was to examine the role of postpartum onset in attitude forming. The goal of this study was to gain better understanding of public attitudes toward people suffering from depression, examining not just the role of individual characteristics, but also characteristics of depression itself in predicting attitude dimensions: contribution to society, severity, attention seeking and social distance. An online survey was carried out on 1956 participants aged 18–68 years. Predictors included demographic variables, disorder experiences, causal attributions, knowledge and context of symptoms' appearance (related to childbirth or not). The results of hierarchical regression analysis suggested that context of symptoms' appearance significantly contributed to the prediction of all attitude dimensions except severity. When depression symptoms appeared after childbirth, there was better social contribution estimation, less desire for social distance, but higher estimation of attention seeking. Contributions of demographic characteristics were mostly not significant, except for sex, which significantly contributed to all of studied dimensions. Causal attributions contributed the most and in the same direction on all dimensions. Men stigmatize more than women and depression is more stigmatized on all attitude dimensions when symptoms are perceived as internally caused, stable and under individual control.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:131:813859
Study programmeTitle: Psychology
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: magistar/magistra psihologije (magistar/magistra psihologije)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2019-10-22 09:43:31