U ovom je radu provedena poredbena analiza frazema u hrvatskom i ruskom jeziku s ihtionimskom sastavnicom i sastavnicom riba, odnosno frazema s hiperonimom riba i njezinim hiponimima. Frazemi su proanalizirani s obzirom na njihov semantički, etimološki te konceptualni aspekt. Ciljevi su rada utvrditi koji su ihtionimski leksemi produktivni u frazeološkom sustavu dvaju jezika te ustanoviti postoji li frazeološka ekvivalencija i na čemu se ona temelji. Najveći se broj ekvivalenata odnosi na frazeme s hiperonimskom sastavnicom riba što je uvjetovano činjenicom da je kognitivno mnogo lakše uspoređivati čovjeka i ribu kao hiperonim na temelju općepoznatih činjenica o njezinu vanjsku izgledu, ponašanju i značajkama. Što se tiče frazema s ihtionimskom sastavnicom ustanovljeno je da je i njihovo značenje motivirano manje-više poznatim činjenicama o određenoj vrsti ribe i njezinim specifičnim značajkama, no u dvama su jezicima pronađene uglavnom različite ihtionimske sastavnice što je uvjetovano njihovim različitim značajem u hrvatskoj, odnosno ruskoj kulturi. Na produktivnost ihtionimskih sastavnica u hrvatskom jeziku utjecali su ponajprije govori primorskih područja, a u ruskom jeziku u mnogo značajnijoj mjeri književnost. Budući da dani frazemi obuhvaćaju raznorazne fragmente stvarnosti te karakteriziraju čovjeka kao živo, razumno te društveno biće, njihov je značaj u ruskoj i hrvatskoj frazeologiji te samim time i kulturi neosporan.