prikaz prve stranice dokumenta Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine
  Download
PDF 754.26 KB
master's thesis
Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine
Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2022. urn:nbn:hr:131:937298
Šverko, Tara Ister
University of Zagreb
Faculty of Humanities and Social Sciences
Department of Sociology

Institutional repository: ODRAZ

Cite this document

Šverko, T. I. (2022). Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine (Master's thesis). Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko, Tara Ister. "Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine." Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko, Tara Ister. "Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine." Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko, T. I. (2022). 'Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine', Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, accessed 23 November 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Šverko TI. Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine [Master's thesis]. Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences; 2022 [cited 2024 November 23] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

T. I. Šverko, "Otpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine", Master's thesis, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, 2022. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:937298

Metadata
TitleOtpornost na katastrofe u ruralnom području Sisačko-moslavačke županije. Studija slučaja Strašnika (Petrinja) i Majura nakon potresa 2020. godine
Title (english)Disaster resilience in the rural areas of Sisak-Moslavina County. A case study of Strašnik (Petrinja) and Majur after the 2020 earthquakes
AuthorTara Ister Šverko
MentorTijana Trako Poljak (mentor)
MentorSanja Lončar (mentor)
Committee memberJana Vukić (predsjednik povjerenstva)
GranterUniversity of Zagreb
Faculty of Humanities and Social Sciences
(Department of Sociology)
Zagreb
Defense date and country2022-07-14, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Sociology
Specific Sociologies
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		HUMANISTIC SCIENCES
Ethnology and Anthropology
Abstract
Cilj ovog diplomskog rada bio istražiti posljedice dvaju potresa (prosinac 2020. godine) na stanovnike ruralnih naselja Strašnika i Majura. Niz potresa s epicentrom u okolici Petrinje započeo je u ponedjeljak 28. prosinca 2020. u 6:28 po lokalnom vremenu potresom magnitude ML = 5.1 (momentne magnitude MW = 4.9) koji se osjetio u većem dijelu središnje Hrvatske. Epicentar mu je bio jugozapadno od Petrinje, kod mjesta Strašnik. Sutradan, u istom epicentru, događa se najrazorniji potres ovog niza potresa, s lokalnom magnitudom 6.2 (MW = 6.4). Ovaj rad usmjeren je na otpornost od potresa koja se najčešće iskazuje u dvije dimenzije: fizička (npr. infrastruktura) i socijalna (npr. socijalni kapital) te je naglasak na socijalni (socioekonomski) aspekt otpornost. U istraživanju je primijenjena kvalitativna metodologija koja je uključivala provođenje (polustrukturiranih) intervjua s lokalnim stanovništvom te sudjelovanje s promatranjem. Pri izradi ove studije slučaja izrađen je teorijski okvir rada koji se temelji na konceptima iz antropologije i sociologije katastrofa, dok je fokus rada na analizi i interpretaciji otpornosti na katastrofične događaje. Sagledajući cjelovitu sliku vremenskog razdoblja koje ovo istraživanje opisuje, rezultati ovog istraživanja pokazuju da je proces kvalitetne razine otpornosti u ruralnih krajevima Hrvatske tek u svojim začecima. Rezultati ovog rada ukazuju da se tri dimenzije otpornosti analizirane u ovom radu- reakcija, oporavak i pripremljenost još uvijek moraju unaprijediti. Analizom kazivanja zaključuje se da je pozitivni odaziv situacijskih aktera nadomjestio nedostatke u postupcima državnih institucija u prvim danima nakon potresa. Međutim, u razdoblju nakon potresa, stanovnici Banovine su frustrirani i nezadovoljni procesom oporavka i obnove. Isto tako, govoreći o pripremljenosti na potres, utvrđuje se slaba pripremljenost, kao i brojne ranjivosti koje prethode potresu i utječu na razmjer katastrofe.
Abstract (english)
This paper focuses on earthquake resilience which is most commonly expressed through two dimensions: physical (e.g. infrastructure) and social (e.g. social capital). This paper specifically focuses on the socio-economic aspect of resilience. For this paper qualitative methodology was used, which involved semi-structured interviews with the local population. Concepts from sociology and anthropology of disasters were used as a theoretical framework, while the focus of this paper was to analyze and interpret earthquake resilience. The results of this paper indicate that the process toward resilient communities in Croatia is still in its beginning. The results suggest that there is an urgent need to strengthen the dimensions of rural resilience analyzed in this paper- reaction, preparedness, and recovery. After analyzing the interviews, it is concluded that the extremely positive response of situational volunteers substituted the lack of support from the Croatian government in the days following the earthquakes. Furthermore, disappointment and frustration regarding the recovery process were evident among our informants. Analyzing the dimension of preparedness, it is determined that there is a low level of preparedness. This, combined with previous vulnerabilities of the rural population and the area of Sisak-Moslavina county, greatly affected the scope of the catastrophe.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:131:937298
ProjectNumber: UIP-2019-04-5257
Title: Socijalno-ekološki izazovi ruralnog razvoja: objektivni i subjektivni pokazatelji otpornosti hrvatskih ruralnih socijalno-ekoloških sustava
Title: Social-ecological challenges of rural development: objective and subjective indicators of resilience of Crotian rural social-ecological systems
Acronym: SECRURAL
Leader: Tijana Trako Poljak
Jurisdiction: Croatia
Funder: HRZZ
Funding stream: UIP
Study programmeTitle: Sociology (double major); specializations in: Research, Teaching
Course: Research
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: magistar/magistra sociologije (magistar/magistra sociologije)
Study programmeTitle: Ethnology and Cultural Anthropology (double major)
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: magistar/magistra etnologije i kulturne antropologije (magistar/magistra etnologije i kulturne antropologije)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-07-20 12:25:13