U radu se analiziraju pučko-folklorni motivi u pripovijesti Strašna osveta N. V. Gogolja, pri čemu se pažnja posvećuje folklornom karakteru, opisima svakidašnjice, folklornim elementima iz bajki i legendi, narodnim običajima i povijesnom kontekstu. Preko pučko-folklornih motiva prikazuje se i prijelazna epoha kasnog romantizma i ranog realizma u ruskoj književnosti. Pučko-folklornoj tematici pripovijetke Gogol' pristupa prvenstveno s pozicije romantizma opisujući idealizirane folklorne junake, ocrtavajući veličanstvene slike krajolika te osobito uvođenjem fantastike. Ipak, u opisima se već naziru crte svojstvene realizmu, kao što su satira, groteska, vjerni prikaz svakodnevnice i ljudske naravi, koji će odrediti i kasniji stil Gogoljevog opusa. Folklorni motivi ujedno se oslanjanju na povijesni sadržaj i povijesne uvjete koji se mogu zamijetiti u narodnoj nošnji, uporabi oružja i nacionalno-etničkim razmiricama, čime se vjernije opisuju scene bitki, obreda i rituala. Sukobljavaju se folklorni junak, hrabri kozak Danilo, predstavnik kolektiva, i njegov tast-vještac, veliki grešnik i izdajica rođene zemlje. Njihov sukob odražava širi sukob dviju pozicija: plemenite brige o bližnjima i domovini, te sebično-orijentiranog udovoljavanja individualnim željama. Grešni postupci vješca, iako se ne opravdavaju, objašnjavaju se krivicom njegovog dalekog pretka koja je osudila sve potomstvo na tragediju. Karakteristike naroda i likova također se odražavaju u zadivljujućoj ukrajinskoj prirodi, u opisima Dnjepra i Karpata, naglašenim igrom boja i tonova. Konačno, pučko-folklorni motivi pripovijesti usko su povezani s kršćansko-pravoslavnom tradicijom i idejom morala, što omogućava više interpretacija konflikata u pripovijesti.