| Abstract | Rad se bavi leksičkim egzotizmima u hrvatskom jeziku, to jest jezičnim posuđenicama kojima
se imenuju raznovrsne prirodne i društvene posebnosti naroda, njihovih geografskih okruženja
te društvenih uređenja. Kulturni značaj te postojanost izraza i sadržaja u različitim jezicima
egzotizme odvajaju od ostalih skupina posuđenica, a dijelom su i razlog što se potreba za
njihovim preciznijim opisom javila među translatolozima krajem 60-ih godina 20. stoljeća.
Unatoč njihovoj specifičnosti i integrativnom karakteru (svojstvu da povezuju više znanstvenih
grana: kontaktnu lingvistiku, translatologiju, kulturologiju) i danas se osjeća velika
zapostavljenost egzotizama u odnosu na ostale oblike leksičkog posuđivanja, kako u svjetskoj
tako i u hrvatskoj znanstvenoj literaturi.
U teorijskom dijelu ovoga rada dan je pregled znanstvenih disciplina i konkretnih studija
u kojima se leksički egzotizmi barem rubno tematiziraju. Analizirane su i diskrepancije s
obzirom na njihovu terminološku problematiku, definiranje i semantičku razdiobu, a obrađeni
su i oblici jezične adaptacije egzotizama u hrvatskom jeziku, i to na fonološkoj, ortografskoj,
morfološkoj i semantičkoj razini. Rječnički dio rada donosi povelik korpus egzotizama koji se
koriste u hrvatskom jeziku, ekscerptiran iz hrvatskih općih jednojezičnih rječnika, ali i iz ostalih
digitalnih i tiskanih medija. Građa je prvo okupljena u 47 semantičkih skupina, a potom slijedi
njezin leksikografski opis koji uključuje etimološke podatke, definiciju značenja i primjere
rečenica koje sadržavaju natuknični leksem, uz pripadajuće izvore. No kako je posuđivanje
egzotizama u hrvatskom jeziku sve intenzivniji proces, ovaj korpus dostaje tek kao baza i
predviđen je za daljnju nadogradnju. |
| Abstract (english) | The paper deals with lexical exoticisms in the Croatian language, that is, linguistic loanwords
naming various natural and social peculiarities of ethnic groups, their geographical
surroundings, and social arrangements. Cultural significance and persistence of expression and
content in different languages separate exoticisms from other groups of loanwords and are
partly the reason why the need for their more precise description arose among translatologists
in the late 1960s. Despite their specificity and integrative character (the capacity to connect
several scientific branches: contact linguistics, translatology, cultural studies), up to today there
has been a great neglect of exoticisms in relation to other forms of lexical borrowing, both in
foreign and in Croatian scientific literature.
The theoretical part of this paper provides an overview of scientific disciplines and
individual studies in which lexical exoticisms are at least marginally addressed. It also includes
an analysis of discrepancies regarding their terminological problems, definition, and semantic
distribution, as well as the forms of linguistic adaptation of exoticisms in Croatian language, at
a phonological, orthographic, morphological, and semantic level. The lexicographical part of
the paper encompasses a sizable corpus of exoticisms used in the Croatian language, that was
excerpted from Croatian monolingual dictionaries, but also from other digital and print media.
The material was first divided into 47 semantic groups, followed by its lexicographic
description, that includes etymological data, definition, and examples of sentences containing
the headword, also with their sources. However, as the borrowing of exoticisms in the Croatian
language is an increasingly intensive process, this corpus is to be taken only as a base and is
intended for further extension. |
