Za potrebe ovog rada provedena je korpusna analiza rodno obilježenih frazema sa zoonimskom sastavnicom. Jezičnu građu za naš rad prikupili smo iz Rječnika rodno obilježenih frazema Anite Hrnjak. Cilj je bio ispitati realnu upotrebu izdvojenih frazema u razgovornom jeziku za što smo odlučili koristiti korpusne podatke. Naša je pretpostavka bila da će se broj frazema iz spomenutog rječnika nakon analize smanjiti. Za korpusnu analizu koristili smo online-platformu za istraživanje jezika Sketch Engine. Nakon korpusne provjere učestalosti korištenja 162 ruska frazema i 60 hrvatskih frazema, broj frazema je umanjen, čime se naša pretpostavka dokazala. Ruskih rodno obilježenih frazema sa zoonimskom sastavnicom ostalo je 77, a hrvatskih rodno obilježenih frazema sa zoonimskom sastavnicom 25. Frazeme smo podijelili u semantičke grupe, a za svaki frazem smo naveli značenje i primjer upotrebe. Nadalje, jedna od pretpostavki bila je da su frazeološke slike svijeta vezane uz žene i muškarce u frazemima sa zoonimskom sastavnicom stereotipne. To znači da se zasnivaju na ustaljenim predodžbama o ponašanju, osobinama i karakteristikama tradicionalno povezanim sa ženama i muškarcima. Ta pretpostavka je potvrđena. Uočeno je i pripisivanje stereotipa životinjama, često neopravdano, te korištenje tih istih stereotipa u procesu dvostruke metaforizacije za opisivanje čovjeka i njegovog izgleda, ponašanja, stanja, sposobnosti ili karaktera. To je potvrdilo našu pretpostavku o postojanju fenomena dvostruke stereotipizacije. Stereotipi koje čovjek pripisuje životinjama su antropocentrični. U radu je istaknut i nevelik broj frazeoloških varijanti određenih frazema. Varijantne komponente mogu se koristiti u pojedinim frazemima bez utjecaja na frazeološko značenje. Iako je prikupljena jezična građa u ovom radu relativno mala, ipak se mogu zamijetiti sličnosti u predodžbama o ženama i muškarcima, što potvrđuje pretpostavku o sličnostima za analizirane koncepte u ruskoj i hrvatskoj kulturi.