Tema ovog diplomskog rada je bila „Formiranje optimalnog portfelja na hrvatskom dioničkom tržištu u diskursu uvođenja poreza na kapitalnu dobit u 2016. godini - analiza utjecaja poreza na volumen trgovanja”. Radom su postavljene tri hipoteze. Prva hipoteza je istraživanjem prihvaćena i njome se ispitalo postojanje razlika u performansama dvaju kreiranih portfelja za razdoblje prije porez na kapitalnu dobit Zakonom o porezu na dohodak NN 115/16 (po stopi od 12% plus prirez) i za razdoblje poslije uvedenog istoimenog poreza. U tu svrhu se primijenio tzv. Markowitzev model na balansiranom uzorku od 44 dionice koje kontinuirano kotiraju na Zagrebačkoj burzi d.d. u promatranom razdoblju analize od 2012. do 2019. godine, uz ispunjenje dodatno postavljenih i onih standardnih ograničenja modela. Izračuni osnovnih varijabli za kreiranje portfelja napravljeni su pomoću MS Excela, dok je postupak optimizacije pokrenut pomoću alata „Solver”. Rezultati su donijeli solidnu dioničku strukturu portfelja za razdoblje „prije” i ne baš povoljnu strukturu dionica za portfelj „poslije”, uz slabašan godišnji prinos od 2%. Rezultati su ukazali na nedostatke moderne teorije portfelja kada se primjenjuje na tržištu nedovoljne likvidnosti kao što je to hrvatsko tržište kapitala. Zbog tih nedostataka, primijenila se jednostavna linearna regresija kao druga odabrana metoda koja se obradila u MS Excelu. Metodom se dodatno ispitao učinak poreza na volumen trgovanja, odnosno što je uvedeni porez donio u kratkom roku što je bio sadržaj druge hipoteze, a što u dugom roku što je činio sadržaj treće hipoteze. Temeljem rezultata istraživanja druga hipoteza se odbacila, dok se treća hipoteza prihvatila. Dodatnim analizama bez obzira na rezultate istraživanja po pitanju druge hipoteze, ipak se utvrdila i njena točnost. Radom su se identificirale smjernice istraživanja, dale preporuke za razvoj tržišta kapitala Republike Hrvatske, kao i preporuke za ulaganja na promatranom tržištu. U obliku vlastitog doprinos predložila se struktura portfelja za potencijalnog investitora s obzirom na aktualno i loše stanje na tržištu kapitala. Po pitanju analiziranog poreza, razvijen je zaključak o bespotrebnom uvođenju takvog poreznog oblika kojim su se napravili ozbiljni poremećaji na financijskom tržištu, a novčani doprinos poreza je marginalan. Uvođenje promatranog poreznog oblika ocijenjen je kao loš vladin potez jer takvim poreznim ponašanjem ne djeluje stimulirajuće na investicijske aktivnosti niti na boljitak u razvoju ionako slabo razvijenog tržišta kapitala, već je praksa pokazala da se porezom ostvario suprotan učinak u obliku još većeg smanjenja ulaganja investitora u dionice.