Povijest organizacije civilnog društva (skraćeno OCD) u Republici Hrvatskoj započela je još 80-ih godina prošlog stoljeća kada su OCD nailazile na brojnije i opsežnije prepreke u svome djelovanju u usporedbi s današnjim stanjem. Unatoč spomenutim barijerama za razvoj, iskoristivši rast solidarnosti u društvu, svoju prekretnicu OCD doživjele su po završetku Domovinskog rata, nakon čega su se kontinuirano nastavile razvijati. U današnjim demokratskim društvima civilno društvo predstavlja sektor koji nastoji pružati pomoć građanstvu s ciljem stvaranja općeg dobra. U Republici Hrvatskoj OCD obuhvaćaju brojne organizacije (zaklade, udruge, neprofitne ustanove,…) čije je djelovanje jasno regulirano zakonima i propisima države. Mnoge od tih organizacija imaju velik značaj za lokalne sredine gdje rješavaju problem neučinkovitosti države u pružanju određenih socijalnih usluga (izostanak individualnog pristupa i fleksibilnosti) jer donose kreativniji i efikasniji pristup u pokušajima rješavanja različitih životnih poteškoća s kojima se susreću pojedinci ili skupine ljudi, koristeći se pritom različitim izvorima financiranja. Kroz provedenu studiju slučaja Udruge specijalne jedinice policije „RODA“ kao reprezentativnog primjera OCD-a utvrđena je postojanost učinkovitosti OCD-a u provođenju vlastitih ciljeva i rješavanju problema civilnog društva u lokalnoj zajednici. Dokaz učinkovitosti dobiven putem mjerenja društvenog učinka, točnije kroz utvrđivanje lanca vrijednosti učinaka, ukazao je na proaktivnost OCD-a da vlastitim angažmanom na području društvenog djelovanja za koji su opredijeljene, ali i šire, kontinuirano provode različite projektne aktivnosti kako bi stvorile društveni učinak te takvim pristupom ne samo ostvarile vlastite ciljeve već i riješile probleme civilnog društva. Osim zadovoljavajuće razine učinkovitosti, prilikom stvaranja učinaka u djelovanju, primano zbog toga što OCD spadaju u neprofitnih sektor, specifične organizacijske strukture te zakona i propisa koji reguliraju njihovo djelovanje, javlja se nekolicina internih i eksternih barijera u procesu stvaranja željenih društvenih učinaka, pri čemu je važno naglasiti nemogućnost utjecaja na neke od njih. Ključne riječi: civilno društvo ; organizacije civilnog društva ; udruge ; društveni učinak ; lanac vrijednosti učinaka ; outputi ; ishodi; učinci