Zdravstveni sustav jedna je od važnijih odrednica države blagostanja te zdravstvena politika predstavlja važan segment u ostvarivanju ciljeva socijalne države, a s tendencijom zadovoljenja potreba i jednakih mogućnosti cjelokupnog društva. Problem iseljavanja stanovništva, a posebice mladog i visokoobrazovanog, popraćen istodobnim povećanjem udjela starog stanovništva u ukupnoj populaciji Republike Hrvatske izravno donosi višestruke negativne implikacije na zdravstveni sustav, a posljedice egzodusa posebice su izražene kroz deficit medicinskog osoblja čime su uvjetovani zdravstveni kapaciteti, koji pod pritiskom „pucaju“, liste čekanja se produljuju, što dovodi u pitanje kvalitetu zdravstvene usluge i njezine jednake dostupnosti svima. Shodno navedenom, može se zaključiti kako trenutačno stanje zdravstvenog sustava nema dobru perspektivu za budućnost te dugoročno nije održivo. Iz dosad istaknutih problema rađaju se novi, a svakim novim problemom učinkovitost zdravstvenog sustava opada. Iznesena problematika otvara pitanje efikasnosti, koja postaje imperativom suvremenih zdravstvenih sustava, a može se definirati kao razina postignutog ishoda u odnosu na očekivane učinke i rezultate poduzete aktivnosti, odnosno pojedinog medicinskog postupka. Usto, kada je riječ o ocjeni efikasnosti zdravstvenih usluga, s ciljem postizanja što relevantnijih zaključaka, u analizu je potrebno aktivno uključiti i pacijente kao krajnje korisnike istih, analizirajući pritom njihovu percepciju efikasnosti pružene usluge i zadovoljstva postignutim rezultatima. Također, u cjelokupan analitički koncept potrebno je uključiti i podjelu zdravstvenog sustava na dva važna segmenta – javni kao temelj zdravstvene skrbi i privatni, koji u posljednje vrijeme bilježi pozitivan trend razvoja potaknut porastom potražnje za privatnim zdravstvenim uslugama. Dakle, ovako postavljeni analitički koncept otvara pitanje razine očekivanja, odnosno percepcije kvalitete zdravstvene usluge s ciljem evaluiranja (ne)efikasnosti javne u odnosu na privatnu zdravstvenu skrb iz perspektive potrošača zdravstvene usluge, te utvrđivanja ključnih razlikovnih čimbenika u percepciji kojima korisnici evaluiraju pružanu privatnu/javnu zdravstvenu uslugu. Slijedom navedenog, istraživački dio rada usmjeren je na otkrivanje percepcije korisnika o efikasnosti javne u odnosu na privatnu zdravstvenu zaštitu s gledišta dostupnosti, kvalitete i financijski uvjetovanih mogućnosti, koja se analizira temeljem primarnih kvalitativnih podataka prikupljenih intervjuiranjem pacijenata, korisnika javne i privatne zdravstvene usluge. Provedenim empirijskim istraživanjem je utvrđeno kako pacijenti, usprkos širokom obuhvatu usluga u sklopu javnozdravstvenog sustava, pribjegavaju u pojedinim slučajevima koristiti privatne zdravstvene usluge, pri čemu kao glavne razloge ističu duge liste čekanja za javnozdravstvene usluge te vremensku fleksibilnost privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. Usto odluka o korištenju javnih ili privatnih zdravstvenih usluga sastoji se od mnogo raznovrsnih kriterijskih elemenata, koje osim dosad spomenutih različiti korisnici na različiti način procjenjuju, a među najčešćim utjecajnim faktorima ističu se cijena usluge i financijski uvjetovane mogućnosti, vlastita i tuđa prethodna iskustva, reputacija liječnika, tendencija traženja drugog stručnog mišljenja, opremljenost zdravstvene ustanove te način izvođenja medicinskog postupka. Nadalje, osim spomenutih kriterija odabira pružatelja zdravstvenih usluga istraživanje je orijentirano i identifikaciji ključnih čimbenika korisničkog zadovoljstva po korištenju pojedine usluge, pri čemu najveću ulogu u ocjeni kvalitete i efikasnosti zdravstvene usluge imaju brzina rješavanja zdravstvenog problema, aktivna interakcija liječnika i pacijenta, otvorena komunikacija te ljubaznost i susretljivost medicinskog osoblja, razumijevanje i spremnost za pomoć pacijentu, stručnost i znanje medicinskog osoblja, atmosfera, pristup i posvećenost svakom pojedinom pacijentu. Dakle, provedenim istraživanjem dana je usporedba javnog i privatnog zdravstvenog sektora te je predstavljena korisnička percepcija njihove kvalitete i zadovoljstva postignutim zdravstvenim ishodima iz čega proizlazi i njihov stav i ocjena efikasnosti zdravstvenih usluga u hrvatskom zdravstvenom sustavu.