Uspostava helikopterske hitne medicinske službe (engl. Helicopter Emergency Medical Service - HEMS), za razliku od službe traganja i spašavanja (engl. Search And Rescue - SAR) nije obveza države, ali na današnjem stupnju civilizacijskog razvoja zemalja zapadnog svijeta njeno postojanje se podrazumijeva i ne smatra se nad standardom zdravstvene usluge. Kako se Republika Hrvatska smatra dijelom zemalja razvijenog zapadnog svijeta i kao takva teži osigurati što bolje uvijete zdravstvene skrbi svojim građanima na cjelokupnom svom teritoriju, uspostava helikopterske hitne medicinske službe od vitalnog je značaja za unapređenje svih aspekata života u Republici Hrvatskoj. Postojeći sustav hitne medicinske pomoći je već odavno potkapacitiran i preopterećen te kao takav, što zbog geografskih specifičnosti Republike Hrvatske, što zbog sve manjeg broja raspoloživih liječnika na tržištu rada, nedostatan i neadekvatan za pružanje brze i učinkovite hitne pomoći u okvirima „zlatnog sata”. Kako se u zadnjih petnaestak godina cestovna infrastruktura značajno unaprijedila i enormno povećala količinu prometa u slabo naseljenim područjima gdje je udaljenost između dvije najbliže bolnice nerijetko veća od 100 km od iznimnog je značaja potreba uspostave helikopterske hitne medicinske službe kako zbog smanjenja posljedica prometnih nesreća tako i zbog poboljšanje medicinske skrbi u posebnim situacijama – kardiovaskularnim problemima, medicinskim i spasilačkim intervencijama na izoliranim mjestima te ostalim kritičnim situacijama, prema zahtjevima „zlatnog sata”. Svako daljnje odlaganje osiguravanja takve usluge značajno bi intenziviralo iseljavanje ruralnih prostora i ograničilo perspektive turističkog razvoja. U ovom radu su analizirane prednosti i ograničenja helikopterske hitne medicinske službe kao i potrebni administrativni i infrastrukturni zahvati kao preduvjet za uspostavu iste u Republici Hrvatskoj, te je elaboriran optimalan prijedlog organizacije takvog sustava.