Republika Hrvatska je od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine predsjedala Vijećem Europske unije, u okviru Zajedničkog programa predsjedanja tzv. trija, kojega, s Republikom Hrvatskom, čine Rumunjska i Republika Finska. Vlada Republike Hrvatske proglasila je sve pripremne aktivnosti vezane za predsjedanje od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. S obzirom na to da je to bilo prvo predsjedanje Republike Hrvatske, visoku razinu zahtjevnosti te relativno kratko vrijeme za pripremu i organizaciju, predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije predstavljalo je velik financijski, organizacijski, logistički, kadrovski i politički izazov za Vladu i Republiku Hrvatsku. No, predsjedanje je bilo i prilika za Republiku Hrvatsku da istakne svoje specifične interese i komparativne prednosti u odnosu na druge države članice te na taj način utječe na stvaranje i usmjeravanje zajedničkih europskih politika. Tijekom predsjedanja Republike Hrvatske planiran je bio ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. No, nakon što je proglašena pandemija bolesti COVID-19 te po uspostavi mjera zatvaranja diljem Europe, hrvatsko se predsjedanje pretvorilo u „virtualno“ pa je tako održano više od 60 video-konferencija, među njima i šest virtualnih sastanaka na razini čelnika država i vlada. Ovaj se rad bavi ulogom Vijeća Europske unije, kao i fenomenom rotirajućeg predsjedništva Vijećem EU-a s posebnim naglaskom na izazove s kojima se Republika Hrvatska susrela tijekom svoga predsjedanja u prvoj polovici 2020. godine. Naglasak je stavljen na rad Vijeća te samog predsjedništva u novonastalim uvjetima uzrokovanima pandemijom bolesti COVID-19. Također, za potrebe rada, provedeno je i istraživanje „Izazovi predsjedanja za Republiku Hrvatsku“ te je pružen praktičan primjer iz svakodnevnog rada tijekom predsjedanja autorice ovoga rada.